Završeno istraživanje kopnenih invazivnih biljnih vrsta na prostoru Delte Neretve

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, u suradnji s Hrvatskim botaničkim društvom, obavila je istraživanje i kartiranje kopnenih invazivnih biljnih vrsta na prostoru Delte Neretve. Neke od najznačajnijih invazivnih kopnenih vrsta na području Dubrovačko-neretvanske županije su pajasen (Ailanthus altissima,) ambrozija (Ambrosia artemisiifolia), amorfa (Amorpha fruticosa), bambusi (Bambusa i Phyllostachys), karpobrot (Carpobrotus acinaciformis), melija (Melia azedarach), opuncija (Opuntia) i bagrem (Robinia pseudoacacia) Spomenute su vrste bile istraživane u sklopu kartiranja koje je ova Javna ustanova provodila u suradnji s Hrvatskim botaničkim društvom.

Istraživanjem je obuhvaćeno područje čitave Delte Neretve, s posebnim naglaskom na područja zaštićena prema Zakonu o zaštiti prirode (posebni rezervati Pod Gredom, Orepak, Prud, Delta Neretve-jugoistočni dio te značajni krajobrazi Modro oko i jezero Desne te Predolac-Šibenica).
Cilj ovog istraživanja bio je zabilježiti pojavljivanje odabranih kopnenih invazivnih biljnih vrsta u području Delte Neretve, procijeniti veličinu njihovih populacija i utvrditi lokacije na kojima ove vrste dolaze masovnije.

U Delti Neretve dosad je zabilježeno više od 800 biljnih vrsta, a sustavno istraživanje invazivne flore predstavlja iznimno važan segment biološke znanosti, jer nalazi direktnu primjenu u borbi za očuvanjem biološke i krajobrazne raznolikosti. Terenski dio provedenog istraživanja obavljen je u periodu od 28. lipnja do 1. srpnja. Budući da su invazivne biljke prije svega vezane za antropogena staništa, područje je pretraživano na način da se prvenstveno obiđu naselja i prometnice koje ih povezuju, te ona staništa koja su pod intenzivnijim ljudskim utjecajem (primjerice kamenolomi, nasipi, obrađivane površine itd.).

Tijekom istraživanja utvrđeno je da kopnene invazivne vrste biljaka dolaze u čitavom području Delte Neretve te je zabilježeno ukupno 46 invazivnih biljnih svojti. Kako je bilo i očekivano, najčešće se pojavljuju u područjima i na staništima pod izraženim ljudskim utjecajem, dok u prirodnu vegetaciju (tršćaci, makija) vrlo rijetko zalaze te se uglavnom pojavljuju sporadično na njihovim rubnim dijelovima. Područja pod najvećim utjecajem invazivnih vrsta su naselja i prometnice koje ih povezuju te obradive površine, a kao značajno područje rasprostranjenosti i širenja pojedinih vrsta istaknuo se i pojas uz rijeku Neretvu. Najčešće bilježena invazivna vrsta bila je pajasen (Ailanthus altissima), s najvećim zabilježenim brojem lokacija.

Problem invazivnih vrsta jedan je od najvažnijih ekoloških i zdravstvenih problema današnjice. Invazivne biljne vrste definiraju se kao one koje su u nekom području strane, ali naturalizirane (u prirodi su uspostavile samoodržive populacije), te pokazuju izrazitu sposobnost širenja i osvajanja novog prostora. To mogu biti strane i domaće vrste, no najčešće se radi o stranim unesenim vrstama. Invazivne biljke izvan svojega prirodnog okruženja mogu biti štetne – negativno utjecati na zdravlje ljudi, okoliš, bioraznolikost, prenositi štetnike, iscrpljivati vodne resurse, postati korov, smanjivati prinose biljaka u kulturi, remetiti sastav faune, ometati plovne putove, razgrađivati građevine, mijenjati evolucijske tijekove te utjecati i na život ljudi. Kao jedna od reakcija na takve vrste, u skladu s Europskom uredbom o sprječavanju iupravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta i vezanim provedbenim Uredbama u Republici Hrvatskoj donesen je i Zakon o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima.
Općenito, smatra se da su tri grupe čimbenika ključne za uspješnost invazivnih vrsta: količina vrsta u određenom vremenu i prostoru, značajke novopridošle vrste koje joj omogućavaju invazivnost, te otpornost ili neotpornost samog staništa na proces invazije.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, u suradnji sa znanstvenim i stručnim institucijama, kroz provođenje istraživanja i ciljanih aktivnosti, nastoji spriječiti negativne utjecaje invazivnih biljnih vrsta na bioraznolikost Dubrovačko-neretvanske županije što za sada obavlja uspješno.