Zaustavimo požare tršćaka u delti Neretve – radionice za predškolsku i školsku dob u Opuzenu

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije u suradnji s Hrvatskim agrometeorološkim društvom 05. studenog 2018. održala je Malu školu agrometeorologije Požar nije šala za predškolce u Dječjem vrtiću Opuzen i Osnovnoj školi Opuzen za djecu od I. do IV. razreda.

Djeca su se upoznala s prirodnim vrijednostima i posebnostima područja doline Neretve, zaštićenim područjima i pripadajućom bioraznolikosti, s posebnim naglaskom na požare tršćaka koji predstavljaju najveću opasnost.

Posebna pozornost ukazala se na močvarna staništa, jedno od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti. Jednako kao za biljke i životinje, močvarna staništa su oduvijek imala značajnu ulogu u razvoju ljudske civilizacije. Najznačajnije funkcije močvarnih staništa su kontrola poplava, obnavljanje podzemnih voda, učvršćenje obala i zaštita od vremenskih nepogoda u obalnom području, zadržavanje hranjivih tvari i sedimenta, ublažavanje klimatskih promjena te pročišćavanje vode. Osim toga, močvarna staništa predstavljaju spremišta biološke i genetske raznolikosti i staništa brojnih gospodarski iskoristivih biljnih i životinjskih vrsta, a pružaju i mogućnost za razvoj turizma i rekreacije te imaju i kulturnu vrijednost.

Djeci je prikazan kratkometražni animirani film Požar nije šala, nakon kojeg su kroz igru znanja djeca imala prilike upoznati s opasnostima koje požari predstavljaju po prirodu i čovjeka.

Djeca u vrtiću dobila su edukativne puzzle s motivima mediteranske šume i pripadajućim životinjskim vrstama (poskok, kopnena kornjača, jež, sova ušara, vjeverica), koju je zahvatio šumski požar kojeg gase kopnene i zračne vatrogasne snage.

Djeci u osnovnoj školi podijeljena je slikovnica Priča iz tršćaka, koja prikazuje biljni i životinjski svijet močvarnog ekosustava u dolini Neretve, odnosno posljedice koje po isti ostavljaju požari tršćaka.

Svake godine u delti Neretve u sušnom jesenskom i proljetnom razdoblju, za vrijeme jačih vjetrova javljaju se nekontrolirani požari u kojima izgaraju velike površine tršćaka. Požari se vrlo brzo šire te za sobom ostavljaju velike opožarene površine. Štete su neprocjenjive. Gašenje požara predstavlja velike materijalne troškove za vatrogasne postrojbe. Često puta zbog nepristupačnosti terena vatrogascima u gašenje se moraju uključiti i zračne snage kanadera čiji jedan radni sat iznosi 10.000,00 dolara. Požari za sobom ostavljaju degradirane močvarne i vodene krajobraze koji nisu privlačni za posjetitelje i turiste.

U požarima vrlo često izgore obrađene poljoprivredne površine, nasadi mandarina, maslinici, vinogradi, kućice u polju, plastenici. Požari tršćaka često se prošire i na okolna šumska područja kada se u obližnim naseljima u pitanje dovodi sigurnost ljudi i njihove materijalne imovine.

Izgaranjem tršćaka smanjuje se mogućnost za preživljavanje mnogih ptica te se smanjuje vrijednost staništa. Požari prouzrokuju prestanak ili smanjenje gniježđenja nekih vrsta u razdoblju oporavka tršćaka. Nekontrolirani požari doprinose smanjenju ukupne biološke raznolikosti u području delte Neretve.
Većinom se radi o namjerno izazvanim požarima, kojima je uzrok čovjek. Tko pali požare? Teško je reći. Da li su to poljoprivrednici, stočari, lovci, krivolovci, berači žaba…ostaje nam nepoznanica.