Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, u suradnji s tvrtkom BIOTA j.d.o.o. započela je kartiranje prijelaznih staništa i biološke raznolikosti u području Baćinskih jezera. Predviđeno trajanje kartiranja je do  studenog 2021., a provodi se u sklopu projekta CHANGE WE CARE (Climate cHallenges on coAstal and traNsitional chanGing arEas: WEaving a Cross- Project  Adriatic Response).

Prvo u nizu terenskih istraživanja provedeno je 20. i 21. svibnja 2021. godine. Cjelovito kartiranje staništa Baćinskih jezera provelo se snimanjem side-scan multibeam sonarom u cilju izrade batimetrijske karte. Uz kartiranje, provedeno je istraživanje slatkovodne ihtiofaune ovog područja metodom uzorkovanja elektroagregatom. Uzorkovanje je provedeno na dvanaest različitih lokacija na Baćinskim jezerima na kojima su bili zastupljeni različiti tipovi staništa. Sve ulovljene ribe su fotografirane, determinirane, izvagane te su im izmjerene morfometrijske značajke (SL – standardna duljina; TL – ukupna duljina). Sve jedinke zavičajnih vrsta su vraćene u jezera, neozlijeđene, na mjestu ulova.

Kartiranje je provedeno na svakom jezeru na način da se prvo čamcem napravilo snimanje priobalnog područja jezera, a zatim kartiranje kretanjem preko jezera po uzorku određenom sonarom na način da se pokrije cijelo područje jezera. Kako bi se dobili precizni podatci prilikom kartiranja, održavan je konstantan razmak 20-40 m od obale, uz dubinu veću od 1 m i brzinu čamca do 10 km/h.

Prilikom istraživanja, zamijećen je povišen vodostaj svih jezera te povećan dotok slatke vode kroz kanal iz Vrgoračkog polja. S druge strane, na zapadnoj strani jezera je zamijećeno miješanje slatke i slane vode. U takvoj, bočatoj vodi zabilježene su klasične vrste za ovakav tip staništa – jegulja (Anguilla anguilla) i cipal (Mugil sp.). Tijekom ovog istraživanja zabilježeno je ukupno devet vrsta riba: 34 jedinke jegulje  (Anguila anguilla), 6 jedinki babuške (Carassius gibelio), 6 jedinki sunčanice (Lepomis gibbosus), 5 jedinki pastrvskog grgeča (Micreptorus salmoides), 3 jedinke riječne babice (Salaria fliviatilus), 2 jedinke cipla (Mugil sp.), 2 jedinke gambuzije (Gambusia holbrooki), 2 jedinke basaka (Rutilus basak) te 1 jedinka vrgoračke gobice (Knopowitschia croatica). Za istaknuti je nalaz velikog broja jegulje na skoro svim lokalitetima (11/12). Također, zabilježe su i dvije endemske vrste za ovo područje: basak (Rutilus basak) i vrgoračka gobica (Knipowitschia croatica). Na žalost, zabilježene su i četiri vrste stranih invazivnih vrsta riba – babuška (Carassius gibelio), sunčanica (Lepomis gibbosus), pastrvski grgeč (Micropterus salmoides) i gambuzija (Gambusia holbrooki).

Tijekom istraživanja, u vodi je opažena velika količina ribarske opreme (posebice ribarske mreže i vrše).

Kao sastavni dio delte rijeke Neretve, Baćinska jezera značajno su područje rasprostranjenosti ugroženih i rijetkih stanišnih tipova te ugroženih, strogo zaštićenih i endemskih biljaka i životinja. Baćinska jezera dio su dvaju područja ekološke mreže Natura 2000 – područja očuvanja značajnog za ptice Delta Neretve (HR1000031) i područja očuvanja značajnog za vrste i stanišne tipove Delta Neretve (HR5000031).

Sastoje se od šest spojenih jezera (Oćuša, Crniševo, Podgora, Sladinac, Šipak, Plitko jezero) i jednog odvojenog (Vrbnik). Površinom je najveće jezero Oćuša, najmanje je Vrbnik, a najdublje je Crniševo.

Projekt CHANGE WE CARE obuhvaća usklađene i koordinirane akcije za prilagodbu klimatskim promjenama na prekograničnoj razini. Projektom će se istražiti klimatski rizici s kojima se suočavaju priobalna područja pridonoseći boljem razumijevanju utjecaja klimatskih promjenjivosti i promjena u vodnim režimima, prodoru soli, turizmu, biološkoj raznolikosti i agro-ekosustavima na odabranim pilot područjima, uključujući Deltu rijeke Neretve kao jedno od pet pilot područja. U sklopu projekt izraditi će se Akcijski plan za prilagodbu područja ekološke mreže Delta Neretve na predviđene promjene glavnih ekoloških čimbenika s predloženim mjerama za ublažavanje utjecaja.

Glavni partner projekta je Institut morskih znanosti Venecije, a uz Javnu ustanovu partneri na projektu su Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Javna ustanova RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, Javna ustanova park prirode Vransko jezero, Opća uprava za teritorijalnu i okolišnu njegu iz regije Emilila Romagna, Nacionalni institut za zaštitu okoliša i istraživanje, Upravljačko tijelo za parkove i biološku raznovrsnost – Po delta, Autonomna regija Friuli Venezia Giulia i Regija Veneto.

Ukupna vrijednost projekta je 2.700.780,00 €, a dio predviđen za provedbu aktivnosti Javne ustanove iznosi 205.560,00 €. Projekt je sufinanciran s 85% sredstava iz programa Interreg V-A Italija-Hrvatska u sklopu prioritetne osi za zaštitu i obnovu bioraznolikosti i traje do 31. prosinca 2021. godine.