Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, u suradnji s udrugom Hyla, započela je istraživanje noćnih leptira značajnog dijela ekološke mreže Natura 2000 (POVS Delta Neretve, HR5000031), koje će se provoditi tijekom 2020. godine.

Kukci vlažnih staništa, među koje se ubrajaju i noćni leptiri, spadaju u najugroženiju skupinu kukaca Europe zbog sve većeg nestanka i degradacije staništa. Iz tog razloga, noćni leptiri u vlažnim staništima mogu biti važni pokazatelji očuvanosti prirodnih staništa. Noćni leptiri su vrlo važni oprašivači budući se velik broj hrani nektarom cvijeća. Primjerice pčele i drugi opnokrilci, pri hranjenju nektarom, cvjetni pelud prenose s jednoga na drugi cvijet, te tako pomažu u oprašivanju biljaka. Noćni leptiri jedini su izvor prirodne svile. Svila je tanko proteinsko vlakno koje proizvode gusjenice nekih leptira pri izradi zapretka (kokona). Svila leptirima koristi kao zaštita od grabežljivaca i vremenskih neprilika te za izolaciju. Noćni leptiri predstavljaju glavni izvor hrane mnogim životinjama. Tako se gusjenicama i leptirima hrane drugi kukci poput mrava, bogomoljki, grabežljivih muha i osa te druge skupine životinja poput pauka, ptica pjevica, šišmiša i drugih sisavaca te gmazova i vodozemaca.

Unatoč prohladnom proljeću u delti Neretve koje je utjecalo na smanjenje brojnosti populacija noćnih leptira, istraživači su prilikom prvog terenskog istraživanja uspjeli zabilježiti nekoliko desetaka vrsta među kojima su Dysgonia algira, Catephia alchymista, Charanyca trigrammica, Hecatera bicolorata, Oecophora bractella (žuto-crna trulica), Arctia villica (crna medonjica) i Saturnia pyri (veliko noćno paunče) koje je ujedno najveća europska vrsta noćnog leptira.

Metodologija za istraživanje noćnih leptira zasniva se na privlačenju leptira svjetlosnim zamkama s ultraljubičastim svjetlom. Bilježenje noćnih leptira počinje u sumrak a završava u zoru. Iznimka je jesensko istraživanje kada se zbog nedostatka nektara u prirodi, osim svjetlosnih zamki mogu koristiti i druge metode poput mirisnih mamaca. Mirisni mamci se pripremaju od vina, veće količine šećera te posebnih mirisnih dodataka. Sve se dobro izmiješa te pomoću raspršivača nanese na koru drveća koja potom privlači leptire.

Dosadašnja istraživanja leptira u delti Neretve uglavnom su obuhvaćala dnevne leptire dok su istraživanja noćnih leptira iznimno malobrojna i nesustavna, stoga ne postoji pregled raznolikosti ove ekološki važne skupine kukaca na području Neretve. Istraživanjem će se po prvi put dobiti uvid u brojnost i raznolikost noćnih leptira doline Neretve te će se po prvi put izraditi popis noćnih leptira. Prikupit će se podatci o ugroženim i rijetkim vrstama, ponajviše vrstama vezanim uz vlažna staništa, pomoću kojih će se u budućnosti moći kvalitetnije upravljati zaštićenim područjem.

Istraživanja poput ovoga temelj su poznavanja i zaštite prirodne baštine Republike Hrvatske.