Akvatorij otoka Korčule_Goran Šafarek

Na sjednici Vlade Republike Hrvatske koja se održala dana 05. lipnja 2025. godine, usvojena je Uredba o izmjeni uredbe o ekološkoj mreži i nadležnosti javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže koja stupa na snagu 14. lipnja 2025. godine.

Sukladno Uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke (Narodne novine broj 80/19, 119/23 i 87/25) Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije u području Dubrovačko – neretvanske županije upravlja s dva nova područja europske ekološke mreže Natura 2000, odnosno ukupno 73 područja europske ekološke mreže Natura 2000.

Temeljem Uredbe o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, osim dva područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa (Područja očuvanja značajna za ptice – POP), došlo je do promjene statusa 31 područja iz Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS u Posebna područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – PPOVS) budući da su u međuvremenu usvojeni njihovi planovi upravljanja temeljem rezultata projekta Razvoj okvira za upravljanje područjima ekološke mreže Natura 2000 koja se odnosi na područja obuhvaćena planovima upravljanja Korčula, Pelješac, Malostonski zaljev, Konavle, Delta Neretve.

Uredbom je došlo do proširenja područja PPOVS HR3000153 Otok Korčula – od uvale Poplat do Vrhovnjaka temeljem Karte obalnih i pridnenih morskih staništa Jadrana, kako bi obuhvatilo relevantnu površinu stanišnog tipa 1120* Naselja posidonije te su dodana dva nova Vjerojatna područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (vPOVS) s ciljnim stanišnim tipom 1120* Naselja posidonije – HR3000509 Korčula – podmorje odrta V. Zaglav do uvale Vruja i HR3000510 Korčula – podmorje od uvale Žitna do uvale Ripna.

U četiri Područja značajna za očuvanje vrsta i staništa (POVS – HR3000154 Pupnatska luka, HR3000155 Uvala Orlanduša, HR3000156 Pavja luka i HR4000015 Malostonski zaljev) dodan je jurisdikcijom, odnosno temeljem Karte obalnih i pridnenih morskih staništa ciljni stanišni tip 1120* Naselja posidonije temeljem rezultata OPKK projekta Kartiranje obalnih i pridnenih morskih staništa na području Jadranskog mora pod nacionalnom Jadrana te su prilagođeni nazivi ekološke mreže u Majkovima: naziv područja HR2000947 Gornji Majkovi u Lokve u Majkovima (Zabrežje) kao i naziv područja i HR2000555 Lokva u Prljevićima u Lokva u Majkovima (Prljevići).

Uredbom je zaštićeno 32,4% mora pod nacionalnom jurisdikcijom čime je Republika Hrvatska učinila značajan iskorak u zaštiti morskih ekosustava u skladu sa Strategijom Europske unije za bioraznolikost do 2030. i Globalnim okvirom za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala te je ispunila svoju obvezu zaštite 30% mora.

Usvajanjem nove Uredbe o ekološkoj mreži, Republika Hrvatska je napravila važan korak u zaštiti mora i morskih vrsta. Proglašena su nova područja važna za:

  • dobrog dupina (Tursiops truncatus);
  • glavatu želvu (Caretta caretta);
  • morske ptice: gregulu (Puffinus yelkouan) i kaukala (Calonectris diomedea);
  • livade posidonije.

Riječ je o 33 nova područja ekološke mreže važna za očuvanje morske cvjetnice posidonije u teritorijalnom moru, četiri nova područja s ciljem očuvanja dobrog dupina i morske kornjače glavate želve, najvećim dijelom u isključivom gospodarskom pojasu i manjim u teritorijalnom moru te dodavanje dva nova područja europske ekološke mreže Natura 2000 za morske ptice gregulu i kaukala, u isključivom gospodarskom pojasu i u teritorijalnom moru. Također, ispunjava se i obaveza dopune ekološke mreže područjima važnih za prehranu morskih ptica, koju je u više bilateralnih sastanaka s Republikom Hrvatskom naglašavala Europska komisija. U tu svrhu ovim izmjenama i dopunama Uredbe dodana su dva područja europske ekološke mreže Natura 2000 za morske vrste ptica gregulu (Puffinus yelkouan) i kaukala (Calonectris diomedea).

U skladu s odredbama Direktive o staništima, koje su prenesene u Zakon o zaštiti prirode, države članice u obvezi su u roku od šest godina donijeti mjere očuvanja koje se propisuju posebnim pravilnikom i za njih će biti organizirana sveobuhvatna međusektorska suradnja. Najvažnija preuzeta obveza ostaje uspostava stvarno učinkovite zaštite i očuvanja ugroženih vrsta i staništa. Za to su potrebni pravni mehanizmi i nadzor na terenu koji će omogućiti provedbu konkretnih mjera očuvanja bioraznolikosti Jadrana.

Tekst Urebe dostupan je OVDJE