Za potrebe izrade Plana upravljanja za zaštićena područja i područja ekološke mreže: Pelješac (PU 6147) Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, u suradnji s biospeleologom g. Brankom Jalžićem, obavila je neposredni nadzor i utvrdila stanje dva podzemna područja europske ekološke mreže Natura 2000 (stanišni tip Natura 2000: 8310 – špilje i jame zatvorene za javnost) – HR2000141 Gorska jama kod Janjine i HR2001203 Izvor špilja kod Jurjevića kod naselja Jurjevići na poluotoku Pelješcu. Ovi špiljski lokaliteti također su, sukladno Uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (Narodne novine broj 80/19), dio ekološke mreže HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac.
HR2000141 Gorska jama tipski je lokalitet (špilje ili jame u kojima je prvi put pronađena, i na temelju tih primjeraka opisana, neka nova životinjska vrsta) za nekoliko vrsta špiljske faune: Anommatus titanus, Bathyscidius tristiculus, Neotrechus winneguthi te Troglamauropus leptoderina (Pelješki velepipalac), koji je prema Crvenoj knjizi špiljske faune Hrvatske u kategoriji kritično ugroženih vrsta. HR2001203 Izvor špilja kod Jurjevića predstavlja važno stanište za očuvanje podzemne vrste rakušca roda Troglocaris (špiljska kozica).
Ovi špiljski lokaliteti dio su budućeg Plana upravljanja za zaštićena područja i područja ekološke mreže: Pelješac (PU 6147), koji će obuhvatiti četiri zaštićena područja (posebni rezervat šumske vegetacije Čempresada pod Gospu, spomenik parkovne arhitekture Orebić-skupina stabala, značajni krajobraz Uvala Vučine i značajni krajobraz Uvala Prapratno) i devet područja ekološke mreže Natura 2000 (HR3000150 Pelješac – od uvale Rasoka do rta Osičac, HR3000476 Uvala Divna – Pelješac, HR2001364 JI dio Pelješca, HR2000141 Gorska jama, HR2000525 Orebić – Osičac, HR2001203 Izvor špilja kod Jurjevića, HR3000163 Stonski kanal, HR3000167 Solana Ston, HR3000162 Rt Rukavac – Rt Marčuleti). Plan upravljanja izrađuje se u okviru europskog projekta Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000 kojem je nositelj Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a Javna ustanova jedan od suradnika na projektu.
Područje poluotoka Pelješca značajno je za očuvanje vrsta i stanišnih tipova, a njegova posebna vrijednost su zaštićena područja koja se očituju prirodnom, kulturnom i krajobraznom vrijednošću. Ukupna površina ekološke mreže obuhvaćena Planom upravljanja Pelješac iznosi oko 16 000 ha što je gotovo 41 % ukupne površine poluotoka Pelješca. Uključena područja ekološke mreže obuhvaćaju ukupno 12 različitih ciljnih staništa (morska i kopnena staništa) te četiri ciljne vrste koje karakteriziraju prirodnu i krajobraznu osobitost poluotoka Pelješca. Krajobraznu osobitost karakteriziraju šume i šumska zemljišta koja prekrivaju 45 % površine poluotoka posebno sjeverne padine brdskih lanaca, prirodni zaljevi, grebeni i uvale te veliki broj špilja. Prirodnu osobitost karakterizira bogat i raznolik životinjski svijet, među kojim se ističu mnoge strogo zaštićene vrste vodozemaca, sisavaca, gmazova i ptica.
Sve špilje i jame vrijedne su kao elementi georaznolikosti, dio su geobaštine Republike Hrvatske, omogućuju uvid u izgled krškog podzemlja te su vrlo bitne s hidrogeološkog, geološkog, geomorfološkog, biološkog, arheološkog i paleontološkog stajališta. Mnoge među njima su iznimno vrijedna, ali i izuzetno osjetljiva staništa za brojne endemske, rijetke i ugrožene vrste životinja, biljaka, gljiva i mikroroganizama. Prema tome važno je spelološke objekte štititi i vrednovati kako bismo iz kvalitetnijeg suživota s prirodom doprinijeli kvalitetnijem životu ljudi.