Korištenje pa čak i samo nošenje streljiva s olovnom sačmom u močvarnim staništima i 100 metara oko njih protuzakonito je od današnjeg dana u svih 27 zemalja Europske Unije (EU) kao i na Islandu, u Norveškoj i Lihtenštajnu. U Hrvatskoj je korištenje olovne sačme zabranjeno već deset godina, ali zabrana se nije poštivala i nisu bile propisane kazne. Uredba o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) stupa na snagu danas, nakon isteka dvogodišnjeg prijelaznog razdoblja danog državama članicama EU-a kako bi se pripremile za promjenu.
REACH (EC 1907/2006) ima za cilj poboljšati zaštitu ljudskog zdravlja i okoliša boljom i ranijom identifikacijom intrinzičnih svojstava kemijskih tvari. To se postiže pomoću četiri procesa REACH-a, odnosno registracije, evaluacije, autorizacije i ograničenja kemikalija. REACH također ima za cilj poboljšati inovativnost i konkurentnost kemijske industrije EU.
Za potrebe zabrane koristit će se definicija močvarnih područja koja se upotrebljava u Konvenciji o močvarnim područjima od međunarodne važnosti (Ramsarska konvencija) jer je ta definicija sveobuhvatna i obuhvaća sve vrste močvarnih područja: morsko-obalne močvare (npr. obalne lagune, stjenovite obale, koraljni grebeni), ušća rijeka (npr. područja riječnih delta, plimne močvare), vlažna staništa uz jezera, rijeke i potoke, močvare (npr. vlažne livade, tršćaci, poplavne šume i cretovi) te antropogenske močvare (npr. rezervoari, akumulacijska jezera, ribnjaci, solane, kanali rijeka ili potopljeni rudnici).
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije upravlja s jednim od pet Ramsarskih područja u Hrvatskoj, Deltom rijeke Neretve, gdje se kontinuirano, u suradnji s Policijskom upravom dubrovačko-neretvanskom, Državnim inspektoratom i Udrugom Biom provode nadzori u borbi protiv krivolova. Također, područje doline rijeke Neretve prepoznato je na međunarodnoj razini kao dio ekološke mreže Natura 2000 Delta Neretve značajno za očuvanje stanišnih tipova i vrsta (HR5000031) te područje očuvanja značajno za ptice (HR1000031) koja su proglašena Uredbom o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (Narodne novine, broj 80/2019).
Prestanak korištenja olovne sačme, prema procjeni, spasit će život čak milijun ptica močvarica koje svake godine umiru od trovanja olovom. Okončat će se kontinuirano trovanje močvarnih staništa i divljih životinja koje o njima ovise. Zabranom će se smanjiti i sekundarna trovanja grabljivica i strvinara, vrsta ptica koje se redovito truju jedenjem plijena kontaminiranog olovnom sačmom. Procjenjuje se da se močvare u Europi godišnje zagađuju s 4.000 do 5.000 tona olovne sačme. Olovna sačma posebno je problematična za ptice močvarice koje gutaju zrna sačme (olovne kuglice), brkajući ih s kamenčićima. Olovo iz sačme predstavlja veliku opasnost za konzumente odstrijeljene divljači. Olovo negativno utječe na gotovo svaki organski sustav, a simptomi trovanja su nezamjetni, dok već male količine imaju negativan učinak na zdravlje.
Uporaba olova u lovstvu sveobuhvatni je znanstveni problem koji negativno utječe i na prirodu i na ljudsko zdravlje. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prepoznaje olovo kao jednu od najopasnijih tvari u općoj uporabi, zajedno s opasnim pesticidima, azbestom, smogom ili živom.
Što će se točno kažnjavati?
Uredbom REACH zabranjeno je poduzimanje bilo koje od sljedećih radnji:
- ispaljivanje sačme koja sadržava olovo u koncentraciji jednakoj ili većoj od 1 % masenog udjela;
- nošenje takve sačme tijekom pucanja u močvarnom području ili u okviru pohoda u močvarno područje s namjerom pucanja.
Korištenje i posjedovanje olovne sačme u močvarnim staništima strogo će se kažnjavati. Kazne u Hrvatskoj propisuje Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća EZ o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalije. Novčanom kaznom od 6.636,14 do 13.272,28 eura (od 50.000,00 do 100.000,00 kuna) kaznit će se lovoovlaštenik. Novčanom kaznom od 1.327,22 do 1.990,84 eura (od 10.000,00 do 15.000,00 kuna) kaznit će se i odgovorna osoba kod lovoovlaštenika (najčešće je to predsjednik lovačkog društva) i sam počinitelj (lovac koji krši zabranu). Nadzor će obavljati sanitarna inspekcija Državnog inspektorata Republike Hrvatske.
Britanska istraživanja otkrila su da u Europi 32 % patki lastarki (svaka treća), 24 % glavatih patki (svaka četvrta) i 12 % divljih patki (gotovo svaka šesta) ima olovnu sačmu u mišićnom želucu (Pain D., Mateo R., Green R., 2019). Trovanje olovom kod glavatih patki dokazali su i hrvatski istraživači. „Način prehrane objašnjava viši sadržaj olova (0,687±1, 182 mg/kg) utvrđenih u uzorcima jetre glavate patke, uzrokovanih konzumacijom olovne sačme s dna ribnjaka te kasniju resorpciju u želucu. Ovu činjenicu podupiru prethodna istraživanja koja ukazuju kako glavate patke imaju veliku sklonost konzumiranju olovne sačme.“ (Florijančić et. al., 2010).
Istraživanje je pokazalo da se u jednom odstrijeljenom fazanu prosječno nalazi 40 malih čestica olova, svaka manja od 2 mm (Green R., Taggart M., Pain D., Smithson K., 2022). Štoviše, istraživanje provedeno u Sjevernoj Dakoti (SAD) govori da konzumenti mesa divljači imaju 50% više olova u krvi nego ljudi koji ne jedu divljač (Iqbal S. et al., 2009).
Uredba REACH dostupna je na sljedećoj poveznici: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=celex:32006R1907