Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije sudjelovala je 29. rujna 2025. godine na dvodnevnoj konferenciji u sklopu Interreg projekta BIOPRESSADRIA Upravljanje pritiscima nautičkog turizma na ključnim obalnim i morskim staništima. Događaj je organizirala udruga Sunce, a okupio je predstavnike relevantnih ministarstava, Splitsko-dalmatinske županije, Hrvatske gospodarske komore, javnih ustanova za zaštitu prirode, akademske zajednice, stručnjake iz Hrvatske i Italije te projektne partnere.
Prvog dana održan je događaj koji je obuhvatio uvodno predstavljanje projekta od strane Udruge Sunce i Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, te predstavljanje hrvatske nacionalne strategije za ublažavanje pritisaka na nautički turizam. Slijedio je cjelodnevni blok o ulozi prostornog planiranja i zoniranja u zaštiti morskih staništa kroz primjere iz Hrvatske i drugih mediteranskih zemalja, uključujući Balearsko otočje.
Drugi dan bio je posvećen pilot akcijama i iskustvima iz terenskih istraživanja statusa livada posidonije te monitoringu oštećenja nastalih sidrenjem plovila u važnim područjima kao što su Pakleni otoci i Kornati. Predstavljeni su rezultati korištenja satelitskih snimaka i bioakustičkog monitoringa za praćenje gustoće plovila, distribucije riba i utjecaja sidrenja na morski okoliš.
Projekt je usmjeren na zaštitu morskih cvjetnica i obalnih dina kroz praćenje pritisaka, prekograničnu suradnju i edukaciju javnosti. Nautički turizam na Jadranu brzo raste, a sidrenje na livadama posidonije predstavlja značajnu prijetnju tim ekosustavima. Satelitska istraživanja pokazala su da se veliki broj plovila sidri upravo na tim područjima, što dovodi do oštećenja i gubitka livada. U posljednjih 30 godina izgubljeno je oko 30 posto površina posidonije.
Ekološka sidrišta predstavljaju jedno od učinkovitih rješenja jer omogućuju sigurno sidrenje bez oštećenja morskog dna. Splitsko-dalmatinska županija prva je u Hrvatskoj razvila strateški plan za njihovu uspostavu (Plan rasporeda nautičkih sidrišta Splitsko-dalmatinske županije), dok Balearsko otočje u Španjolskoj više od 15 godina primjenjuju sustav zaštite posidonije kroz poseban zakon koji regulira sidrenje u posidoniji – rezultat je značajno smanjenje sidrenja u tim ekosustavima.
Na Paklenim otocima i u Kornatima provedene su pilot-akcije uspostave ekoloških sidrišta i satelitskog praćenja plovila. Rezultati pokazuju da infrastruktura postoji, ali je ključno bolje informirati nautičare o pravilnom korištenju takvih sidrišta. Talijanski partneri predstavili su primjere stabilizacije obalnih dina i istraživanja u zaljevu Panzano, gdje plutače doprinose očuvanju staništa.
Sudionici su zaključili da su prekogranična suradnja, kvalitetno planiranje, nadzor i edukacija ključni za dugoročno očuvanje morskih i obalnih ekosustava, dok pitanja ubrzanja provedbe mjera i uključivanja zajednice ostaju otvorena za daljnji rad projekta.
Uz Javnu ustanovu partneri na projektu su Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, znanstvena organizacija SELC iz Venecije, Konzorcij za koordinaciju istraživanja lagunskog sustava Venecije – CORILA, Konzorcij za upravljanje morskim zaštićenim područjem Porto Cesareo u Pugliji, Javna ustanova Nacionalni park Kornati i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Splitsko-dalmatinske županije MORE I KRŠ.
Ukupna vrijednost projekta je 2.369.480,00 EUR, vrijednost aktivnosti Javne ustanove je 254.000,00 EUR, a sufinanciranje Europske Unije kroz Interreg program Italija-Hrvatska 2021-2027 iznosi 80,00% (1.895.584,00 EUR).








