U špilji Kukova peć – području ekološke mreže, otkriveno arheološko nalazište

Špilja Kukova peć područje je ekološke mreže Natura 2000 (HR2001461), nalazi se iznad naselja Brsečine i zatvorena je za javnost. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, u suradnji s Dubrovačkim muzejima Arheološki muzej, 18. listopada 2019. godine obavila je terensko istraživanje špilje. U istraživanju su sudjelovali i speleolozi speleološkog kluba Ursus spelaeus iz Karlovca.

Temeljem provedenih istraživanja riječ je o špilji koju je lokalno stanovništvo povremeno koristilo za stanovanje i skrovište u razdoblju od oko 7 tisuća godina. Nalazi iz prapovijesnog razdoblja datiraju iz kamenog i metalnog doba, odnosno iz srednjeg i kasnog neolitika, eneolitika te iz brončanog i željeznog doba. Rimskodobne nalaze ulomaka amfora tipa Lamboglia 2 te jednu brončanu kopljasto-streličastu fibulu treba promatrati u kontekstu ilirskih zajednica i njihovih kontakta s rimskom civilizacijom. Pronađen je i jedan brončani as (novčić) cara Arkadija iz kasnoantičkog razdoblja, kovan u Sisciji (današnji Sisak) u razdoblju između 384. i 387. godine.

S kraja 18. stoljeća nađeno je šest komada zlatnog, srebrenog i brončanog novca koji potječe iz Venecijanskih, Austrijskih i Dubrovačkih kovnica novca, zajedno s dvije manžete, svetačkom medaljicom i privjeskom od zuba morskog sisavca.

Za sada se može pretpostaviti kako je špilja većinom korištena kao povremeno stanište u neolitiku, eneolitiku i brončanom dobu te kao sklonište u mlađem željeznom dobu, kasnoj antici i u novom vijeku. Međutim, ne treba isključiti ni ostale funkcije, prije svega u smislu nekropola. Tome u prilog idu i ulomci ljudskih kostiju (tri ulomka lubanje i ulomak mandibule), koji, iako malobrojni, upućuju na takvu mogućnost na kraju eneolitika i brončanog doba.

Na području Dubrovačko-neretvanske županije zaštićeno je 29 špilja i jama zatvorenih za javnost. U cilju očuvanja izvornosti prirode te posebnosti krša hrvatskog juga, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije kontinuirano provodi istraživanja speleoloških objekata u suradnji s znanstvenom i stručnom zajednicom u cilju zaštite, očuvanja i unapređenja istih.

Prema Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine broj 80/13, 15/18 i 14/19) speleološki objekti od posebnog su interesa za Republiku Hrvatsku i uživaju njenu osobnu zaštitu. Oni omogućuju uvid u izgled krškog podzemlja, a vrlo su bitni s hidrogeološkog, geološkog, geomorfološkog, biološkog, arheološkog i paleontološkog stanovišta. Unatoč stoljetnim istraživanjima krškog podzemlja Hrvatske, nova istraživanja vrlo često vode do novih otkrića.