Na prijedlog UN-ove konferencije o okolišu i razvoju 1992. godine u Rio de Janeiru, Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila je rezoluciju i prvi Svjetski dan voda obilježen je 22. ožujka 1993. godine. Od tada, svake godine, UN-Water, tijelo koje koordinira UN-ov rad na području vodoopskrbe i odvodnje određuje temu Svjetskog dana voda kao odgovor na aktualni ili budući izazov.

Tema za Svjetski dan voda 2022. godine su podzemne vode, a ovogodišnje geslo kampanje glasi Podzemne vode – učinimo nevidljivo vidljivim. Cilj Svjetskog dana vode je upozoriti i podići svijest o 2 milijarde ljudi koji žive bez pristupa pitkoj vodi s naglaskom na podržavanje postizanja ciljeva UN-ove Agende 2030 održivih razvoja: Voda i odvodnja za sve do 2030. godine. Skoro sva tekuća slatka voda na svijetu je podzemna voda. Život bez nje nije moguć. Koristi se za opskrbu pitkom vodom, sanitarne sustave, poljoprivredu, industriju i ekosustave.

Podzemne vode su nevidljive, ali je njihov utjecaj vidljiv posvuda. Izvan vidokruga, pod našim nogama, podzemna voda je skriveno blago koje obogaćuje naše živote. U najsušim dijelovima svijeta, to je možda jedina voda koji ljudi imaju i nalazi se pod zemljom u vodonosnicima, geološkim formacijama stijena, pijeska i šljunka koji sadrže znatne količine vode. Napaja izvore, rijeke, jezera te prodire u mora i oceane. Podzemne vode se uglavnom obnavljaju padalinama i otapanjem snijega koje se infiltriraju u tlo.

Na mnogim mjestima ljudske aktivnosti prekomjerno koriste i zagađuju podzemne vode. Prekomjerno iskorištavanje može dovesti do nestabilnosti i slijeganja tla, dok u priobalnim područjima može doći do prodora morske vode ispod kopna.  Podzemne vode su onečišćene u mnogim područjima, a sanacija je često dug i težak proces što povećava troškove prerade podzemnih voda, a ponekad čak i onemogućuje njihovu upotrebu. Istraživanje, zaštita i održivo korištenje podzemnih voda bit će ključno za preživljavanje i prilagodbu klimatskim promjenama i zadovoljavanje potreba rastuće populacije. Stoga je kvalitetu podzemnih voda potrebno redovito procjenjivati i pratiti. Antropogena kontaminacija uključuje učinke povećanja poljoprivrede, urbanizacije, porasta stanovništva i klimatskih promjena.

Potencijalne prijetnje kakvoći podzemnih voda su prirodna onečišćenja i izvori onečišćenja iz korištenja zemljišta i drugih ljudskih aktivnosti (antropogena kontaminacija). Prirodno onečišćenje arsenom u podzemnim vodama utječe na milijune ljudi na svim kontinentima.

Republika Hrvatska je po rezervama vode među najbogatijim zemljama Europe i svijeta, 36% ukupne površine Hrvatske pokriveno je vodama, a godišnje se za potrebe vodoopskrbe crpi 460.000.000 kubika vode.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije upravlja s ukupno 10 zaštićenih područja, koja uključuju vrijedne slatkovodne ekosustave. Spomenuta područja zaštićena su u kategorijama posebnih rezervata (herpetološki Lokve u Majkovima, ornitološko-ihtiološki Ušće Neretve, ornitološki Pod Gredom, Orepak, Prud, Kuti, Modro oko i jezero Desne), značajnog krajobraza (Konavoski dvori i Rijeka Dubrovačka), spomenika prirode (geomorfološki Šipun, anhihalino jezero) kao i područjima značajnim za očuvanje vrsta i staništa, ekološkom mrežom Natura 2000 koja obuhvaća lokve, rijeke, špilje i jame. Sve špilje i jame vrijedne su kao elementi georaznolikosti, dio su geobaštine Republike Hrvatske,  omogućuju uvid u izgled krškog podzemlja te su vrlo bitne s hidrogeološkog, geološkog, geomorfološkog, biološkog, arheološkog i paleontološkog stajališta.

Kroz različite projekte, edukacije, istraživanja i monitoringe, Javna ustanova doprinosi očuvanju vodenih ekosustava Dubrovačko-neretvanske županije, no na svakom je pojedincu da svojim ponašanjem i djelovanjem slijedi isti pozitivan primjer za svaki sličan ekosustav u svojoj blizini.