Svjetski dan voda obilježava se svake godine 22. ožujka, a proglasila ga je Generalna skupština Ujedinjenih naroda 1993. godine. Svjetskim danom voda naglašava se vrijednost vode i podiže svijest o globalnoj krizi povezanoj s opskrbom vode.

Slatkovodni ekosustavi iznimno su važni u osiguravanju pitke i kvalitetne vode. Danas su jedan od najugroženijih ekosustava na svijetu  izložen brojnim pritiscima, a koji su uzrokovali ekološke promjene kao što su zagađenje vode i eutrofikacija, gubitak bioraznolikosti, uništavanje krajolika i erozija obale.

Tema Svjetskog dana voda 2024. godine je Voda za mir. Budući da je voda, uz kisik, temeljni resurs važan za život svih živih bića, njena nestašica može dovesti do velikih problema. Nasuprot napetosti i ratova zbog nedostatka vode, sigurna opskrba donosi mir.

Čak 2,2 milijarde ljudi na Zemlji živi bez pristupa sigurnoj vodi, stoga Ujedinjeni narodi naglašavaju važnost upravljanja i održavanja vodenih ekosustava te potiču na aktivnosti koje osiguravaju postizanje ciljeva UN-ove Agende 2030 održivog razvoja: Voda i odvodnja za sve do 2030. godine. Također Ujedinjeni narodi pozivaju sve zemlje da se ujedine oko dostupnosti vode i da stave vodu u fokus kao sredstvo mira i stabilnosti.

Gotovo 3 milijarde ljudi na svijetu ovisi o vodama koje prelaze državne granice, što znači da odluči li država u kojoj se nalazi izvor vode zabraniti napajanje vodom susjednoj državi ili ograničiti količinu vode koja dotječe do njih, gotovo sigurno će doći do sukoba. Činjenica da samo 24 zemlje, koje dijele zajedničku granicu i izvor pitke vode, imaju sklopljene sporazume o suradnji za vodu, govori o tome kako se voda uzima zdravo za gotovo.

Glavni cilj Svjetskog dana vode je osvještavanje stanovništva o načinima na koje svaka osoba pojedinačno može pomoći u smanjenju nestašice vode, suša, onečišćenja, poplava, kao i u borbi protiv klimatskih promjena. Poplave i suše, jedno su od posljedica tih klimatskih promjena koje utječu na kvalitetu i količinu vode. Kao društvo se moramo suočiti s činjenicom da ukoliko nastavimo s urbanizacijom i industrijalizacijom ne mareći za prirodu, možemo snositi ozbiljne posljedice.

Republika Hrvatska je najbogatija pitkom vodom među  zemljama članicama Europske Unije. Čak 36 % ukupne površine cijele Republike Hrvatske je pod vodom.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode upravlja sa 10 zaštićenih područja u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, koja uključuju slatkovodne ekosustave, a to su posebni rezervati (herpetološki: Lokve u Majkovima, ornitološko-ihtiološki: Ušće Neretve, ornitološki: Prud, Orepak, Pod Gredom, Kuti te Modro oko i jezero Desne), značajni krajobrazi (Konavoski dvori i Rijeka dubrovačka) i Spomenik prirode (geomorfološki: Šipun).

Javna ustanova upravlja i ekološkom mrežom Natura 2000 koja obuhvaća staništa lokvi, rijeka, špilja, jama i slatkovodnih izvora.

Područje Dubrovačko-neretvanske županije je bogato slatkovodnim ekosustavima, što je rezultat kvalitetne vode i velikih količina slatke vode koje pridolaze na ovom području.

Javna ustanova kroz različite projekte i provođenje edukacija doprinosi očuvanju vodenih ekosustava Dubrovačko-neretvanske županije, no na svakom je pojedincu da svojim ponašanjem i djelovanjem slijedi isti pozitivan primjer za svaki sličan ekosustav u svojoj blizini.