Svjetski dan vlažnih (močvarnih) staništa obilježen u Osnovnoj školi Opuzen

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije i ove je godine obilježila Svjetski dan vlažnih (močvarnih) staništa koji se svake godine održava pod drugim motom, a ove godine glasi: Vlažna staništa i ljudska dobrobit.

Dan vlažnih staništa obilježava se 2. veljače, usvajanjem Konvencije o zaštiti vlažnih područja od međunarodnog značaja tzv. Ramsarska konvencija 1971. godine u iranskome gradu Ramsaru. Cilj konvencije je očuvati vlažna staništa na Zemlji zbog njihove presudne važnosti za opstanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta, pa tako i čovjeka.

Svjetski dan vlažnih (močvarnih) staništa 02. veljače 2024. godine, obilježilo je 16-ero učenika 3b razreda Osnovne škole Opuzen koji su se upoznali s važnosti, ugrozama i koristima vlažnih staništa i vrstama koje žive u njima. Vlažna staništa su od presudne važnosti za opstanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta i njihovih zajednica, a imaju i mnogostruku korisnu ulogu u životu ljudi. Smatra se da je čak 40% svih vrsta na zemlji vezano uz vlažna staništa koja nestaju velikom brzinom.

Jedna od tih vrsta je i strogo zaštićena vrsta slatkovodne kornjače, riječna kornjača (Mauremys rivulata), kojoj najveće prijetnje predstavljaju degradacija i gubitak slatkovodnih staništa. Učenici su imali prilike naučiti više o očuvanju i zaštiti te zaštićene, ugrožene i rijetke vrste slatkovodne kornjače te su im približene njene životne navike kao što su prehrana, sunčanje, izgled i polaganje jaja, ali i način na koje preživljavaju u nepovoljnim životnim uvjetima. Poseban naglasak dao se na odgovorno ponašanje u prirodi te očuvanju prirodnih vrijednosti. Nakon toga uslijedio je praktični rad korištenjem edukativne mape za bojanje i rezanje modela riječne kornjače.

Vlažna staništa nestaju velikom brzinom, i to najviše zbog zagađenja, isušivanja i pretvaranja u poljoprivredne površine. Na globalnoj razini u posljednjih 300 godina nestalo je čak oko 87 % vlažnih staništa.

Močvarna područja imaju važnu ulogu u ekosustavu, upijaju i skladište višak padalina, što im omogućuje: obnavljanje zalihe podzemnih voda, mogu više dana zadržavati poplavne vode (ili nalete poplava) od prelijevanja, zaštitu od erozija kao posljedica naleta poplava, otpuštanje uskladištene vode čime smanjuju njezinu nestašicu, filtriranje većih čestica – čime pročišćavaju vodu i doprinose boljoj kvaliteti vode. Također, proizvode kisik te upijaju i pohranjuju ugljikov dioksid, osiguravajući nam čist zrak. Ljudima pružaju koristi poput osiguranja hrane, drvne sirovine ili podizanja atraktivnosti nekog područja kao turističkog odredišta.

Delta Neretve najviše je ugrožena namjernim paljenjem tršćaka, ilegalnim melioracijama, isušivanjem te onečišćenjem. Sve to negativno utječe na bioraznolikost, posebice na one životinjske vrste koje se u tršćacima gnijezde, hrane i razmnožavaju. Uništavanje vlažnih staništa delte Neretve itekako negativno utječe na njezine stanovnike kojima zbog toga prijete sve učestalija i intenzivnija zagađenja zraka i vode, poplave, erozije, najezde kukaca (zbog nestanka ptica) i razne druge nepogode.

Prepoznajući važnost očuvanja i zaštite riječne kornjače i njezinih staništa, ova Javna ustanova sustavno je provodila istraživanja vrste i njezinih pogodnih staništa od 2009. godine, a od listopada 2022. godine partner je projekta Riječna kornjača – očuvanje krovne vrste sredozemnih vlažnih staništa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji – LIFE for Mauremys. U sklopu navedenog projekta poboljšat će se kvaliteta staništa strogo zaštićene vrste riječne kornjače na lokacijama: Delta Neretve, Majkovi, Konavosko polje te jugoistočni dio poluotoka Pelješca (Stonsko polje) u okviru europske ekološke mreže Natura 2000. Delta Neretve, ujedno je i jedno od pet područja Republike Hrvatske uvršteno na Ramsarski popis i predstavlja međunarodno vlažno područje površine 12.742 ha.

Projekt LIFE for Mauremys financira se kroz Program LIFE, instrument Europske unije namijenjen financiranju aktivnosti na području zaštite okoliša, a predviđeno trajanje projektnih aktivnosti je četiri godine. Ukupna vrijednost projekta iznosi 2.131.407,11 EUR, od čega je 60% sufinancirano sredstvima Europske unije (1.278.844,26 EUR), dok financiranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost iznosi 267.731,00 EUR. Za provedbu aktivnosti ove Javne ustanove predviđeno je 582.258,97 EUR.