Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije i ove je godine obilježila Svjetski dan vlažnih staništa koji se svake godine održava pod drugim motom, a ove godine glasi: Vlažna staništa i voda.

Na LED displeju u Metkoviću povodom Svjetskog dana vlažnih staništa – 2. veljače, kroz cijeli mjesec veljaču prikazivat će se tekstualni sadržaj o vlažnim staništima. Cilj je edukacija i jačanje svijesti stanovnika delte Neretve o važnosti i ugroženosti vlažnih staništa.

Dan vlažnih staništa obilježava se 2. veljače, usvajanjem Konvencije o zaštiti vlažnih područja od međunarodnog značaja tzv. Ramsarska konvencija 1971. godine u iranskome gradu Ramsaru. Cilj konvencije je očuvati vlažna staništa na Zemlji zbog njihove presudne važnosti za opstanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta, pa tako i čovjeka. Ovogodišnjim Danom vlažnoh staništa, obilježava se također i 50 godina od potpisivanja navedene Konvencije.

Delta Neretve, jedno je od pet područja Republike Hrvatske uvršteno na Ramsarski popis i predstavlja međunarodno vlažno područje površine 12.742 ha.

Vlažna staništa nestaju velikom brzinom, i to najviše zbog zagađenja, isušivanja i pretvaranja u poljoprivredne površine. Smatra se da je na globalnoj razini u posljednjih 300 godina nestalo čak oko 87 % vlažnih staništa.

Močvarna područja imaju važnu ulogu u ekosustavu, upijaju i skladište višak padalina, što im omogućuje: obnavljanje zalihe podzemnih voda, mogu više dana zadržavati poplavne vode (ili nalete poplava) od prelijevanja, zaštitu od erozija kao posljedica naleta poplava, otpuštanje uskladištene vodu čime smanjuju njezinu nestašicu, filtriraje većih čestica, čime pročišćavaju vodu i doprinose boljoj kvaliteti vode.

Također, proizvode kisik te upijaju i pohranjuju ugljikov dioksid, osiguravajući nam čist zrak. Pružaju nam koristi poput osiguranja hrane, drvne sirovine ili podizanja atraktivnosti nekog područja kao turističkog odredišta.

Delta Neretve najviše je ugrožena namjernim paljenjem tršćaka, ilegalnim melioracijama, isušivanjem te onečišćenjem. Sve to negativno utječe na bioraznolikost, posebice na one životinjske vrste koje se u tršćacima gnijezde, hrane i razmnožavaju. Uništavanje vlažnih staništa delte Neretve itekako negativno utječe na njezine stanovnike kojima zbog toga prijete sve učestalija i intenzivnija zagađenja zraka i vode, poplave, erozije, najezde kukaca (zbog nestanka ptica) i razne druge nepogode.