Svjetski dan rendžera obilježava se u cijelom svijetu 31. srpnja u spomen na rendžere koji su ubijeni ili ozlijeđeni tijekom obavljanja dužnosti s naglaskom na rad koji rendžeri obavljaju s ciljem zaštite i očuvanja prirodne, ali i kulturne baštine. Njihov rad uključuje zaštitu, očuvanje, nadzor, edukacije i stručna vođejna ali i provođenje zakona, obrazovanje, podršku zajednici i reguliranje održivog korištenja.
Tema Svjetskog dana rendžera 2024. je ’30 sa 30′ koja se temelji na Konvenciji Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti (COP15) iz 2022. godine, odnosno Globalnom okviru za biološku raznolikost gdje Cilj 3 propisuje da se barem 30 posto planeta učinkovito očuva i da se njime upravlja do 2030. godine (’30 do 30′). Postoji oko 286 000 rendžera na lokacijama širom svijeta, što je samo 35% onoga što je zapravo potrebno. Novi ciljevi uključuju osiguravanje kako bi 30% planeta bilo pod učinkovitom zaštitom do 2030. godine.
Ideja o Svjetskom danu rendžera potekla je od Međunarodne federacije rendžera (IRF), neprofitne organizacije osnovane s ciljem podizanja svijesti i podrške rendžerima kod njihove uloge u očuvanju našeg prirodnog i kulturnog naslijeđa. IRF je osnovan 1992. godine, a jedna od članica federacije je i udruga Hrvatski rendžer koja okuplja čuvare prirode iz zaštićenih područja cijele Hrvatske. Udruga Hrvatski rendžer promiče razvoj i unapređenje struke čuvara prirode u Hrvatskoj, ali se i povezuje sa srodnim strukovnim udrugama u Europi i svijetu. Rendžeri su čuvari prirode u zaštićenim područjima i diljem svijeta djeluju pod različitim nazivima, npr. parkovni rendžeri, parkovna policija, šumski rendžeri, rendžeri zaštitari, čuvari prirode i nadzornici.
Posao čuvara prirode prilično je složen jer zahtijeva različite vještine i znanja, poznavanje i ispravno tumačenje niz zakona, Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine broj 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19), Uredbu o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (Narodne novine broj 80/19), ali i propise koji pojašnjavaju međunarodni kontekst zaštite prirode, strateški okvir, mehanizme zaštite prirode, zaštitu vrsta i stanišnih tipova, zaštitu georaznolikosti, zaštitu područja i ekološku mrežu Natura 2000 te upravljanje zaštićenim područjima. Osim navedenih, moraju poznavati i Zakon o gradnji, Zakon o gospodarenju otpadom, Zakon o općem upravnom postupku, Prekršajni zakon i Kazneni zakon.
Zbog prirode posla raznolikosti prirodnih ekosustava, čuvari prirode moraju biti fizički spremni, a poželjno je i da imaju razvijene komunikacijske i određene tehničke vještine koje pomažu u rješavanju izazovnih situacija. Zakon o zaštiti prirode propisuje da su mjerodavni izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu, pokrenuti prekršajni postupak podnošenjem optužnog prijedloga, naplatiti novčanu kaznu za štetu i privremeno smiju oduzeti protupravno prisvojeni dio živog ili neživog svijeta iz zaštićenog područja kao i sredstva kojima je izvršeno protupravno prisvajanje. Čuvari prirode imaju ovlasti davati upozorenja i zapovijedi, provjeriti identitet osoba u zaštićenim područjima, ali i prikupiti podatke i obavijesti, pregledati osobu, prtljagu, prijevozno sredstvo ili plovilo, privremeno ograničiti kretanje na određenom području i osigurati mjesto događaja.
Više informacija potražite na: https://www.internationalrangers.org/