Obilježen Dan planeta Zemlje sudjelovanjem u ekološkoj akciji Rezolucija Zemlja na ušću rijeke Neretve

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije 19. travnja 2024. godine sudjelovala je u ekološkoj akciji Rezolucija Zemlja koju treću godinu za redom na ušću rijeke Neretve, organizira Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce.

Ekološka akcija Večernjeg lista Rezolucija Zemlja pokrenuta 2022. godine, već je u prvoj godini postala najveća ekološka akcija u povijesti Hrvatske. U akciji koja se ove godine održava tijekom cijelog travnja sudjelovalo je do sada oko 8.000 volontera diljem Hrvatske, a prikupljeno je oko 250 tona raznog otpada. Ova akcija pokrenuta je s ciljem podizanja svijesti o zaštiti i očuvanju okoliša kako bi potaknula svakog pojedinca na aktivan angažman i svjesno sudjelovanje u zaštiti okoliša, a provodi se povodom Dana planeta Zemlje.

Dan planeta Zemlje obilježava se svake godine dana 22. travnja diljem svijeta s ciljem podizanja svijesti o važnosti očuvanja okoliša i poticanja društva da preuzme odgovornost za zaštitu prirode i održivi razvoj te motiviranja na veće zalaganje i promjene koje će doprinijeti boljitku čovječanstva. Tema ovogodišnjeg 54. svjetskog Dana planeta Zemlje glasi Planet vs. Plastika.

Dan planeta Zemlje široko je prepoznat kao najveći svjetovni praznik na svijetu, a obilježava ga više od milijardu ljudi svake godine kao dan akcije za promjenu ljudskog ponašanja i stvaranje globalnih, nacionalnih i lokalnih promjena politike. Na svakome od nas je da obnovimo Zemlju ne samo zato što nam je stalo do očuvanja prirodnih vrijednosti, već zbog toga što u njoj i od nje živimo. Svima nam je potrebna zdrava Zemlja za podršku našim poslovima, sredstvima za život, zdravlju i opstanku.

Cilj ovogodišnje teme Dana planeta Zemlje je poticanje smanjenja korištenja plastike za dobrobit zdravlja ljudi i planeta, reduciranje proizvodnje svih vrsta plastike za 60% do 2040. godine.

U posljednjih 50 godina polimeri plastike toliko su pojednostavili život ljudi da je život bez plastike iz današnje perspektive teško zamisliv. Međutim istodobno smo je toliko raširili okolišem da su rijetki dijelovi Zemlje koji nisu onečišćeni plastičnim otpadom. Upotreba umjetno sintetiziranih polimera koje nazivamo plastikom od pedesetih godina 20. stoljeća do danas preplavila je naš svijet i promijenila način na koji živimo. Zbog svojih svestranih svojstava i trajnosti plastika je u nekoliko desetljeća postala nezamjenjiv materijal široke uporabe. Mikroplastiku nalazimo u svim oceanima, u brojnim životinjskim i biljnim organizmima.

Dugački polimerni lanci su vrlo stabilni, a od plastičnih predmeta se uslijed upotrebe ili protekom vremena otkidaju mali fragmenti plastike. Dijelove veličine od 0,1 μm do 5 mm nazivamo mikroplastikom, a manji fragmenti spadaju u nanoplastiku. Takvi sitni dijelovi plastike lagano se prenose i šire po okolišu, a pogodno su mikrostanište za bakterije tvoreći plastisferu. Osim toga pukotine mikroplastike pogodne su za vezanje teških metala.

Tržište preplavljeno različitim jednokratnim plastičnim proizvodima imalo je za posljedicu opterećenje okoliša otpadom koji završava u tlu, jezerima, rijekama i morima, a vodene i zračne struje prenose fragmente plastike diljem planeta. Samo u oceanima svake godine završi 14 milijuna tona plastičnog otpada. Od ukupnog plastičnog otpada u morskom okolišu 80 % ga potječe s kopna. U Europskoj uniji plastika čini između 80 % i 85 % otpada pronađenog u moru i na obali, izmjerenog kao broj komada otpada na plažama. Plastični predmeti za jednokratnu uporabu čine 50 %, a predmeti povezani s ribolovom 27 % ukupne količine.

Plastični otpad potom se prenosi morskim strujama, ponekad na vrlo velike udaljenosti. Može biti nanesen na kopno, razgraditi se u mikroplastiku ili stvoriti gusta područja morskog otpada zatočena u oceanskim vrtlozima.

Djelatnici Udruge Sunce i Javne ustanove su u ovogodišnjoj akciji čišćenja na ušću rijeke Neretve, na potezu od 100 metara obale, uklonili oko 120 kilograma otpada. Oko 90 % prikupljenog otpada otpadalo je na plastiku, a ostatak na tekstil, drvo, metal, staklo i papir.

Osim same akcije čišćenja, dio otpada se analizirao, brojao i vagao za potrebe monitoringa kojeg Udruga Sunce kontinuirano provodi na istim odabranim lokacijama po ranije utvrđenom Protokolu za praćenje morskog otpada s plaža.

Monitoring otpada je kontinuirano sakupljanje podataka o količini i vrsti otpada prikupljenog putem akcija čišćenja. Premda je problematika morskog otpada u hrvatskom dijelu Jadrana prisutna već dulje vrijeme, spoznaje o količini i vrsti otpada još su uvijek prilično nedovoljne. Praćenje vrsta otpada važno je za uspostavu funkcionalnih sustava upravljanja, kako otpadom tako i morskim okolišem, a ispunjavanjem Protokola dobiva se jedinstvena baza podataka koja služi znanstvenoj zajednici u kreiranju preporuka za donosioce odluka.