WE GO COOP početni sastanak WE GO COOP početni sastanak WE GO COOP početni sastanak

Na poziv Javne ustanove Park prirode Vransko jezero, partnera projekta WE GO COOP,  Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije sudjelovala je na početnom sastanku predmetnog projekta kao vanjski stručnjak primjera dobre prakse u provođenju Sporazuma o zaštiti i očuvanju močvanih područja Delte Neretve, koji su potpisani kroz projekt CREW i nastavljaju se projektom GREW. Početni sastanak održan je u Sevilla-i od 01. do 02. listopada 2024. godine.

Cilj projekta koji je započeo 01. siječnja 2024. godine i trajat će 27 mjeseci, sufinanciranog sredstvima Interreg Euro-MED WE GO COOP (improving WEtland GOvernance through a COmmunity Of Practice – Poboljšanje upravljanja močvarnim područjima kroz zajednicu prakse) je uspostava sustavnog pristupa zajedničkom upravljanju i očuvanju bioraznolikosti močvarnih područja. Među potpisnicima ugovora o močvarnim područjima na Mediteranu uspostavit će se Zajednica prakse (Community of Practice – CoP) u kojoj će se koristiti stečena iskustva iz prethodnih projekata financiranih iz EU sredstava te olakšati dijeljenje izazova i rješenja. Kao jedan od sudionika procesa uspostavljanja Zajednice prakse prepoznata je i Javna ustanova s iskustvom u provođenju projekata CREW i GREW, sufinanciranih sredstvima programa INTERREG Italija – Hrvatska, koji imaju za cilj zaštitu i očuvanje močvarnih područja radi učinkovitijeg upravljanja istim, putem alata koji podrazumijeva Sporazum o zaštit i očuvanju močvarnih područja.

Na dvodnevnom sastanku, koji je uključivao teoretski i praktični dio, projektni partneri razmijenili su iskustva, metodologije i strategije te se detaljnije upoznali s alatom Sporazuma o močvarnim područjima na nova područja unutar Euro-Med regije (Hrvatska, Portugal, Albanija) i regije Južnog Mediterana te Bliskog Istoka. Kao primjer dobre prakse, Javna ustanova je kroz radionice u drugom, praktičnom dijelu sastanka, namijenjene projektnim partnerima, sudionicima pojasnila postupak kao i sam proces izrade Sporazuma o zaštiti i očuvanju močvarnih područja Delte Neretve koja je prepoznata kao Ramsar područje – močvara od međunarodne važnosti. Također, naglašene su i prirodne vrijednosti područja Neretve koje je prepoznato i na međunarodnoj razini kao dio ekološke mreže Natura 2000 Delta Neretve značajno za očuvanje stanišnih tipova i vrsta (HR5000031) te područje očuvanja značajno za ptice (HR1000031). Na području Neretve nalazi se sedam područja zaštićenih sukladno Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19) u kategorijama ornitoloških (Prud, Orepak, Pod Gredom, Modro oko i jezero Desne, Kuti) i ornitološko-ihtiološkog rezervata (Ušće Neretve) te značajnog krajobraza Predolac-Šibenica. Njihova važnost očituje se u tipovima staništa, kao što su močvare, tršćaci i šaševi te šumske površine, koji predstavljaju stanište velikom broju različitih vrsta biljaka i životinja.

Sredozemna močvarna staništa izuzetno su osjetljivi ekosustavi koja su često pod režimom zaštite. Ramsarska konvencija ih definira kao jedan od najproduktivnijih i najbioraznolikijih ekosustava i staništa o kojima ovise brojne vrste. Vrlo su osjetljiva na vanjske pritiske (ekološko stanje slivova, intenzivna poljoprivreda prekomjerno troši i onečišćuje vode i tla, kao i često velika naseljenost takvih područja). Aktivne mjere zaštite bioraznolikosti močvara zahtijevaju prevladavanje trenutnog sektorskog pristupa i sustavno rješavanje problema.

Močvarna područja imaju važnu ulogu u ekosustavu, upijaju i skladište višak padalina, što im omogućuje: obnavljanje zalihe podzemnih voda, mogu više dana zadržavati poplavne vode (ili nalete poplava) od prelijevanja, zaštitu od erozija kao posljedica naleta poplava, otpuštanje uskladištene vode čime smanjuju njezinu nestašicu, filtriranje većih čestica – čime pročišćavaju vodu i doprinose boljoj kvaliteti vode. Također, proizvode kisik te upijaju i pohranjuju ugljikov dioksid, osiguravajući nam čist zrak. Ljudima pružaju koristi poput osiguranja hrane, drvne sirovine ili podizanja atraktivnosti nekog područja kao turističkog odredišta.