Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije u suradnji s BIOTA j.d.o.o. provodi projekt Posljednja nada za spašavanje konavoskog pijora, Telestes miloradi sufinanciranog sredstvima National Geographica. U okviru projekta s ciljem zaštite, obnove u proširenja populacije konavoskog pijora provodit će se opsežna i precizna terenska istraživanja u područjima rasprostranjenosti konavoskog pijora na lokacijama gdje je u prošlosti zabilježeno njihovo postojanje. Na taj način bi se utvrdilo trenutno stanje, kako bi se povećala brojnost populacije te omogućilo povećanje područja rasprostranjenja vrste.

Projekt će se provesti uz podršku Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Hrvatskih voda d.o.o. i vodećeg europskog ihtiologa i glavnog IUCN-ovog stručnjaka za slatkovodne ribe Europe, dr.sc. Jörga Freyhofa. Rezultati projekta bit će predstavljeni znanstvenoj i široj javnosti koncem 2020. godine. Na temelju provedenog projekta, omogućit će se izrada Akcijskog plana za upravljanje i zaštitu vrste Telestes miloradi.

Konavoski pijor (Telestes miloradi), jedna od najmanje poznatih slatkovodnih riba u Europi, uvrštena je na Crvenu listu kritično ugroženih vrsta IUCN-a, budući je i sama ugrožena na globalnoj razini.  Kao što joj i samo ime govori, ova vrsta rasprostranjena je u svijetu jedino u području Konavoskog polja te je u tom pogledu prepoznata kao važna stenoendemska vrsta ovoga kraja.

Prepoznat prvo kao Telestes metohiensis (do opisa 2012. godine), proglašen je regionalno izumrlim u nacionalnoj IUCN-ovoj procjeni za Hrvatsku i Crvenoj knjizi slatkovodnih riba Hrvatske. Sve do 2014. godine vrsta je smatrana izumrlom, kada se nakon gotovo 115 godina otkrilo postojanje male populacije jedinki u pet različitih kanala i potoka u površini od otprilike 4 km2 u Konavoskom polju u okviru projekta kojeg je provodila ova Javna ustanova.

Uzrok malim populacija konavoskog pijora javlja se u degradiranosti staništa (gotovo 70% staništa) u kojima ova jedinka dolazi. Prirodni potoci i njihova izvorna vegetacija pretvoreni su u ravne kanale s betonskim i kamenitim dnom te obalama. Osim toga, prijetnju ovoj jedinki predstavlja i unošenje alohtonih i invazivnih vrsta, kao što je primjerice kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss). Riječ je o predatorskoj vrsti koja uzrokuje smanjenje, a može dovesti čak i do izumiranja konavoskog pijora na određenim lokalitetima.