Temeljem zaprimljenih dojava o pojavi risa (Lynx lynx) na poluotoku Pelješcu, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim djelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, u suradnji s Udrugom Biom i lokalnim poznavateljima prirode, analizirala je informacije i izašla na teren.
Naime, 2015. godine pisalo se o senzacionalnoj vijesti, no podatci o viđenju risa zapravo sežu još unazad 10 godina. Prema tvrdnjama lokalnog stanovništva, ris je primjećen u Trsteniku, Potomju, Gornjoj Vrućici i podnožju brda Sv.Ilija.
Kako bismo provjerili informacije o prisutnosti risa na području poluotoka Pelješca, Javna ustanova u suradnji s Udrugom Biom, postavila je foto zamke, tj. kamere koje se aktiviraju na senzor pokreta i koriste za istraživanje vrsta u divljini. Korištenje fotozamki ne ometa životinje u njihovom prirodnom ponašanju i time omogućuje uvid u stvarno stanje u prirodi.
Ris je u Hrvatskoj strogo zaštićen te se nalazi na Crvenom popisu sisavaca. Na području Hrvatske i Slovenije vrsta je nestala početkom 20. stoljeća kao rezultat brojnih faktora prisutnih u to vrijeme, kao što su nestanak staništa i intenzivan lov.
1970-tih godina, od strane lovaca, ris je ponovno doveden na naša područja. No, zbog nastanka čitave populacije iz šest dovedenih jedinki, današnja populacija, iako brojna, nosi se s posljedicama parenja u srodstvu. Kako bi se populacija genetski osvježila, u sklopu LIFE Lynx projekta, na kojem sudjeluje i udruga Biom, planira se u sljedećih pet godina repopulacija četiri jedinke risa u Hrvatskoj na područje Like i Gorskog Kotara te deset u Sloveniju.
Prosječna masa odraslih jedinki risa je između 15 i 30 kg. Tijelo jedinki prekriveno je karakterističnim pjegastim uzorkom jedinstvenim za svaku životinju, dok je kratak rep na vrhu prekriven crnom dlakom. Karakteristično tjelesno obilježje ove vrste su i izraženi čuperci na ušima. Divlja mačka s kojom se ris često zamijeni je manja, tijelo joj je sivo crno isprugano, te joj se na repu nalaze koncentrični crni krugovi.
Risu je za opstanak prijeko potrebno prostrano i mirno stanište koje mu pruža zaklon i hranu. Očuvana i bogata staništa predstavljaju pogodno stanište za risa, koja su važna i za mnoge ljudske aktivnosti (npr. turizam, rekreacija, lov, izvor hrane te nemjerljivo prirodno bogatstvo).
Pozivamo sve koji opaze risa da nam dostave informacije o lokaciji, te da nas o tome obavijeste na sljedeće kontakte:
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode
Dubrovačko-neretvanske županije
tel: 020 411 533
mob: 099 4411 533
ili
UDRUGA Biom
Ivana Selanec
mob: 098 595 203
LIFE Lynx projekt: lifelynx.hr@gmail.com
Dubrovačko-neretvanska županija 
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Bioportal 
Ramsar
Medpan
Wetlands for a sustainable Mediterranean region
Info pult Javne ustanove - Radionica Morske šume