U okviru projekta Tajne podzemnog svijeta Općine Ston Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, u suradnji s Hrvatskim planinarskim društvom Sniježnica – Speleološki odsjek i Hrvatskim biospeleološkim društvom, organizirala je izložbu SpeleoSton. Izložba je otvorena 28. prosinca 2019. godine u Domu vinarske kulture Putniković i traje do 31. siječnja 2020. godine.
Izložba SpeleoSton realizirana je u sklopu projekta Tajne podzemnog svijeta Općine Ston, s ciljem zabilježavanja dosada, stručnoj javnosti, nepoznatih speleoloških objekata, te ih inventarizirati i biološki vrednovati. Projekt je sufinanciran sredstvima INA d.d. u sklopu programa INA – Zeleni pojas, sredstvima Dubrovačko-neretvanske županije i Općine Ston. Terenska istraživanja obavljala su se u razdoblju od listopada 2018. do svibnja 2019. godine. Ukupno je istraženo i topografski snimljeno 19 novopronađenih speleoloških objekata, odnosno 7 jama i 12 špilja. Izmjereno je i nacrtano oko 560 metara špiljskih i jamskih kanala. Najduža špilja je Deveterica s ukupno 126 metara, a najdublja jama, 33 metra, Sveti Ivan..
Fauna je prikupljena u 11 speleoloških objekata i na 3 površinska lokaliteta. Najznačajniji rezultat je otkriće nove vrste jednakonožnog raka iz roda Haplophthalminae. Kroz projekt je uspostavljena izuzetno kvalitetna suradnja sa stanovnicima iz naselja Žuljana, Putniković i Ponikve, na način da su kazivali istraživačima poznate speleološke objekte, a do tada nepoznate stručnoj i znanstvenoj javnosti.
S obzirom na neistraženost speleoloških objekata područja Općine Ston, cilj je bio aktivno uključiti lokalno stanovništvo u očuvanje i vrednovanje prirodnih vrijednosti te upotrijebiti njihovo znanje o podzemnim objektima njihovog kraja. Poluotok Pelješac je zanimljiv iz aspekta podzemne špiljske faune, jer ga nastanjuju vrste koje žive na kopnu, ali i vrste koje nalazimo samo na obližnjim otocima.
Prema Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine broj 80/13, 15/18 i 14/19) speleološki objekti od posebnog su interesa za Republiku Hrvatsku i uživaju njenu osobnu zaštitu. Špilje i jame vrijedne su kao elementi georaznolikosti, te su dio geobaštine Republike Hrvatske. Oni omogućuju uvid u izgled krškog podzemlja, a vrlo su bitni s hidrogeološkog, geološkog, geomorfološkog, biološkog, arheološkog i paleontološkog stanovišta. Mnoge među njima su iznimno vrijedna, ali i izuzetno osjetljiva staništa za brojne endemske, rijetke i ugrožene vrste životinja, biljaka, gljiva i mikroroganizama. Iz tih razloga potrebno je sve spelološke objekte vrednovati i štititi kako bismo iz kvalitetnijeg suživota s prirodom doprinijeli kvaliteti života čovjeka.
Unatoč stoljetnim istraživanjima krškog podzemlja Hrvatske, nova istraživanja vrlo često vode do novih otkrića. U cilju očuvanja izvornosti prirode te posebnosti krša hrvatskog juga, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije kontinuirano provodi istraživanja speleoloških objekata u suradnji sa znanstvenom i stručnom zajednicom.