Otpad u moru – prijetnja bioraznolikosti

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije u okviru svoje redovne djelatnosti veliku pažnju posvećuje akcijama čišćenja podmorja i obale s namjerom očuvanja ciljnih vrsta i  staništa zaštićenih područja, ukupne bioraznolikosti te povećanja svijesti za brigu o prirodi i okolišu. Plaže na kojima su prisutna ciljne vrste i staništa u većini slučajeva atraktivne su za ljudsku upotrebu, te ih je potrebno na odgovarajući način zaštititi i očuvati.

Aktualni problem koji se javlja na obalama južnog Jadrana je otpad u moru koji, osim što narušava estetiku  plaža, na razne načine globalno ugrožava život u moru te posredno i čovjeka. Na morskim obalama okrenutima prema jugoistoku, odnosno Otrantskim vratima, otpad koji se skuplja pretežno je inozemnog podrijetla, u omjeru od 40% pa čak do 90% (Albanija, Crna Gora, Grčka i Italija). Budući da su odlagališta otpada u Albaniji i Crnoj Gori smještena uz rijeke, za vrijeme velikih kiša dolazi do porasta vodostaja rijeka te slijevanja kišnih voda u iste, nakon čega riječnim tokom završe u Jadranu. Morske struje u Jadranu, koje teku od juga prema sjeveru, zajedno s jakim južnim vjetrovima i velikim valovima izbacuju na hrvatsku obalu Jadrana dio otpada koji je završio u moru, posebice na južni dio otoka i obale.

Djelatnici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije 12. srpnja 2020. godine, prilikom izvođenja akcije čišćenja podmorja i obale na poluotoku Pelješcu, obavili su neposredni nadzor plaže Sapavica, da bi utvrdili trenutno stanje i odredili daljne aktivnosti. Na plaži je nađeno svih vrsta otpada – plastika, guma, obrađeno drvo, tkanina, staklo i keramika, te opasni medicinski otpad. Medicinski otpad, naročito razne vrste igala, iznimno je opasan za čovjeka. Najzastupljenija vrsta otpada bila je plastika, odnosno plastične boce i čepovi. Velik broj životinjskih vrsta, poput dupina, kitova, morskih kornjača i ptica često zamijeni plastiku za svoj plijen te je proguta i ugine. Veći komadi plastike također predstavljaju prijetnju na način da se neke vrste (dupini, kitovi, morske kornjače) mogu zaplesti u plastične ostatke, ribarske mreže i užad koji se nađu u moru. Većina zapletenih životinja ne preživi jer ne mogu doći do površine vode kako bi udahnule, ne mogu pobjeći od grabežljivaca, niti se hraniti. Također, plastika nakupljena na morskome dnu onemogućava pristup kisiku algama, biljkama te pridnenim životinjama koje zbog toga slabe te konačno ugibaju. U skladu sa Zakonom o zaštiti prirode (Narodne novine broj 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) donesen je Protokol o načinu komunikacije u slučaju zbrinjavanja strogo zaštićenih morskih životinja s ciljem centralizacije dojava o pronalasku uginulih, bolesnih ili ozlijeđenih strogo zaštićenih morskih životinja da bi se na vrijeme pružila pomoć ozlijeđenoj ili bolesnoj životinji.

Plaža Sapavica je šljunčana plaža smještena u dijelu istoimene uvale na južnoj strani poluotoka Pelješca. Do plaže je kopnom moguće doći samo makadamskom cestom što je čini teško pristupačnom te otežava odvoz otpada. Uvala Sapavica dio je europske ekološke mreže Lastovski i Mljetski kanal HR3000426 koja je jedno od šest važnih staništa za očuvanje dobrog dupina (Tursiops truncatus) u Republici Hrvatskoj. Karakteristična je po supralitoralnim i mediolitoralnim šljuncima. Supralitoralni šljunci su vlaženi samo prskanjem valova pa ih obilježavaju ekstremni uvjeti i biocenoza sporosušećih nakupina ostataka morske vegetacije na šljuncima. Naime, u mediolitoralu su ekološki uvjeti blaži, ali i dalje znatno variraju. Iako su razdoblja bez vlage kraća, pomicanje oblutaka, odnosno hidrodinamika predstavlja važan ekološki čimbenik. Razvijena je biocenoza mediolitoralnih dna s krupnim detritusom, naročito facijes s naslagama mrtvog lišća vrste Posidonia oceanica  i drugih morskih cvjetnica. Staništa poput ovih, rijetka uz istočnu obalu Jadrana, ekološki su važna usprkos tome što su siromašna vrstama.

Otprilike 70% našeg planeta prekriveno je oceanima, a otpad u moru može se naći gotovo svugdje. Otpad u moru, ponajviše plastika, narušava ne samo estetiku naših mora i obala, već i kvalitetu života i gospodarstva. Stoga je potrebno uložiti međunarodne, nacionalne i lokalne napore u rješavanju globalnog problema otpada s ciljem održavanja bioraznolikosti, ali samim time i estetskog izgleda plaža.