Osnovnoškolci iz Čilipa posjetili špilju Šipun u Cavtatu

Uz stručno vodstvo djelatnika Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije 13. prosinca 2021. godine za osnovnoškolce iz Područne škole Čilipi održan je obilazak geomorfološkog spomenika prirode Špilja Šipun u Cavtatu.

Najmlađi sudionici imali su priliku posjetiti čuvenu i vrijednu špilju Šipun, uz predavanje o postanku špilje i špiljskog nakita (stalagmiti, stalaktiti i stalagnati) s posebnim osvrtom na bioraznolikost špilje Šipun, fenomen anhijalinog jezera i važnosti svih organizama u špilji za cjelokupni ekosustav. Cilj ovog stručnog obilaska bila je edukacija najmlađih, kako bi im se približilo da je špilja Šipun jedno od najvećih prirodnih blaga u našoj županiji.

Špilja Šipun smještena je na sjeveroistočnom dijelu poluotoka Rat u Cavtatu i zaštićena je kao geomorfološki spomenik prirode 1963. godine. Poznata je po anhijalinom jezeru i velikoj dvorani sa sigastim nakupinama, od kojih najatraktivnija siga nosi ime svetog Vlaha. Dužina špilje je 165 metara, a širina 32 metra. Osim što je Šipun dom nekim endemskim organizmima, ona je ujedno i  tipsko nalazište, što znači da su u njoj po prvi puta nađene, te na temelju tih uzoraka opisane, određene vrste organizama. Osim raznolike faune, Šipun sadrži čak pet zasebnih podzemnih staništa, a to su dubokomorska fauna (u najdubljem morskom sloju anhijalinog jezera), stigobiontna fauna (u površinskom, slatkovodnom sloju), slatka i morska fauna (u bočatom sloju) te kopnena (troglobiontna) fauna podijeljena na podskupine, a u svakom od spomenutih staništa živi zasebna fauna kojoj odgovaraju ekološki uvjeti pojedine ekološke niše.

Anhijalino jezero u špilji Šipun od posebne je važnosti jer se sastoji od tri odvojena sloja: sloj slatke vode na površini, sloj miješanja slatke i slane vode te morski sloj na dnu. Upravo zbog toga Šipun je pravo biološko čudo jer ima čak pet zasebnih podzemnih staništa i pripada grupi ekološki posebnih speleoloških objekata koje nazivamo anhijalini speleološki objekti. Smatra se da postanak anhijalinog jezera vuče korijene iz daleke geološke prošlosti, iz mezozoika (kreda, 146 – 65,5 milijuna godina pr. Kr.). Tijekom tog razdoblja nasala je pukotina, koja je nakon zadnjeg glacijala (prije 10 000 godina) uvjetovala dotok morske vode u špilju, dok je s površine u špilju dotjecala slatka oborinska voda te je tako nastalo anhijalino jezero.

Kako bismo znali vrednovati ono što nam je priroda podarila, Javna ustanova kontinuirano provodi edukacije namijenjene najmlađim članovima društva, jer je upravo edukacija način na koji će svatko od nas kao pojedinac i na najbolji način naučiti vrednovati i očuvati (zaštićene) prirodne vrijednosti oko nas.