Strategija za bioraznolikost_online sastanak Strategija za bioraznolikost_online sastanak Strategija za bioraznolikost_online sastanak

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije 21. prosinca 2022. godine sudjelovala je na online sastanku na kojem je Uprava za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja prezentirala pristigle prijedloge za strogu zaštitu područja. Kroz upitnik poslan svim djelatnicima iz sektora zaštite prirode prikupljeni su prijedlozi za strogu zaštitu na kopnu i moru, a konačan broj je 193 područja. Ta analiza jedan je od koraka koji prethode pripremi  izrade Pledges for new designations kojim će se ispred Republike Hrvatske utvrditi prijedlog područja za dodatnu zaštitu sukladno odredbama Strategije EU za bioraznolikost do 2030. godine kao i zadanom cilju stroge zaštitite od 10% kopnenih i 10% morskih područja.

Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. godine važan je element Europskog zelenog plana, koja odgovora EU-a na današnju društvenu i ekološku krizu kojim se želi osigurati pravedna i uključiva tranzicija prema održivom društvu. Strategija bioraznolikosti usmjerena je na ključne uzroke gubitka bioraznolikosti, poput promjena u korištenju zemljišta i mora,  direktnog iskorištavanja vrsta, klimatskih promjena, zagađenja i invazivnih stranih vrsta. Kvaliteta života ljudi direktno ovisi o stanju okoliša i prirode.

Polovica globalnog bruto društvenog proizvoda, odnosno 40 trilijuna EUR ovisi o prirodi, što ukazuje na činjenicu da gospodarstvo  ovisi o prirodi, suprotno uvriježenom mišljenju da zaštita prirode koči gospodarski razvoj. Primjerice oprašivači (pčele, leptiri, muhe pršilice) su u Europskoj Uniji neophodni za 84% poljoprivrednih vrsta, te ukupno 76% proizvodnje hrane ovisi o oprašivanju kukaca. Globalno oprašivači ne osiguravaju samo sigurnost u hrani, već obavljaju i ekonomske aktivnosti vrijedne 577 milijardi dolara.

Strategija za bioraznolikost sadrži specifične akcije koje je potrebno ostvariti do 2030. godine. S obzirom na to da trenutna mreža zaštićenih područja nije dovoljna kako bi se osiguralo očuvanje bioraznolikosti, Strategija promiče potrebu za proširenjem mreže zaštićenih područja, odnosno potrebu da se zakonski zaštiti najmanje 30 % kopna i 30 % morskog teritorija na razini EU-a i integraciju ekoloških koridora, kao dijela koherentne mreže prirodnih područja. Poseban je naglasak na područjima visoke bioraznolikosti i u skladu s tim potrebno je strogo zaštiti 1/3 mreže zaštićenih područja EU-a, odnosno 10 % kopna i 10 % morskog teritorija, uključujući sve preostale primarne i sekundarne prašume u EU-u. Također, potrebno je učinkovito upravljanje tim područjima putem definicije jasnih ciljeva i mjera očuvanja kao i njihovo praćenje. Za provedbu ove strategije i postizanje ciljeva za očuvanje bioraznolikosti ključna je raspodjela obveza i odgovornosti na sve sektore.

U kontekstu smanjivanja pritisaka i očuvanja bioraznolikosti jednako je važna i EU Strategija Od polja do stola.

Provedba obiju strategija trebala bi rezultirati smanjenjem ekološkog otiska te dovođenjem u balans potrošnje i raspoloživosti prirodnih resursa.