Djelatnici Javne ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije sudjelovali su na uvodnoj konferencija projekta LIFE CONTRA Ailanthus (Establishing control of invasive alien species Ailanthus altissima (tree of heaven) in Croatia) održanoj u Nacionalnom parku Krka 24. svibnja 2021. godine.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja potpisalo je ugovor s Europskom komisijom za projekt LIFE CONTRA Ailanthus, kojim se planira uspostavljanje kontrole nad invazivnim stablom pajasenom.  Ukupna vrijednost ovog projekta je 2.591.937,00 €, a dio predviđen za provedbu aktivnosti Javne ustanove iznosi 251.181,00 €. Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u iznosu od 60 %, te sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od 20 %.

Projekt se financira kroz Program LIFE, instrument Europske unije namijenjen financiranju aktivnosti na području zaštite okoliša, prirode i klime, a projektne aktivnosti trajati će do 01. travnja 2025. godine.

„Strategija EU za bioraznolikost do 2030. postavila je za cilj smanjenje za 50 % broja vrsta ugroženih invazivnim stranim vrstama, što će iziskivati veliki napor i brojne aktivnosti u razdoblju koje je pred nama. Osim na bioraznolikost, invazivne strane vrste imaju negativan utjecaj na zdravlje ljudi i gospodarstvo. Pajasen jedna je od takvih vrsta, pa će njegovo uklanjanje iz područja obuhvaćenih projektom biti izravan doprinos očuvanju prirodne i kulturne baštine Dalmacije. Ponosni smo na to da je pod vodstvom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja osmišljen i pripremljen projekt koji je, od preko četiristo projekata iz cijele Europske unije prijavljenih na LIFE poziv 2019., ušao, kroz neovisnu recenziju i ocjenjivanje, među 10 % onih kojima je odobreno financiranje“, kazao je ministar gospodarstva i održivog razvoja dr. sc. Tomislav Ćorić.

„Invazivne strane vrste jedna su od glavnih prijetnji bioraznolikosti. Dosad je u Hrvatskoj zabilježeno oko devetsto stranih vrsta, a dio njih je invazivan. Na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europskoj Uniji trenutno se nalazi šezdeset šest vrsta, od kojih su u Hrvatskoj zabilježene dvadeset tri, a pajasen ili ‘rajsko drvo’ jedna je od njih“, istaknuo je dr. sc. Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, i dodao: „Karakterizira ga izuzetno brzi rast, prilagodljivost na različite ekološke uvjete i visoka sposobnost razmnožavanja i širenja, pa, primjerice, jedno zrelo žensko stablo godišnje proizvede tristo dvadeset pet tisuća krilatih plodova, koji se vjetrom i vodom lako prenose na velike udaljenosti. Nažalost, zbog toga su njegovo uklanjanje i kontrola zahtjevni, dugotrajni i skupi, ali nužni. Najjeftiniji i najučinkovitiji načini borbe protiv invazivnih stranih vrsta jesu edukacija i prevencija.“

Projektom je planirano uspostavljanje kontrole nad invazivnim stablom pajasenom u mediteranskoj regiji Hrvatske: u dvama područjima ekološke mreže Republike Hrvatske (HR2000918 Šire područje NP „Krka“ i HR2001364 JI dio Pelješca) i u gradovima s povijesnom jezgrom (Stonu, Malom Stonu i Dubrovniku). Osim JU NP Krka, partneri na projektu su Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije i Vrtlar d.o.o. iz Dubrovnika.

„U Dubrovačko‐neretvanskoj županiji pajasen je zabilježen na području cijele županije, uključujući i otoke i poluotok Pelješac. Prema kazivanjima starijih mještana, na Pelješac je donesen oko 1900. godine kao ukrasna biljka, te se pretpostavlja da je potkraj 19. stoljeća donesen i na šire područje Dubrovačko-neretvanske županije. Duž cijelog obalnog područja, uz Jadransku magistralu, u mjestima i gradovima te na otocima, pajasen je zabilježen kao vrlo agresivna vrsta koja potiskuje autohtone vrste, nepovratno mijenja izgled krajobraza i narušava stabilnost ekosustava nanoseći neprocjenjivu štetu“, rekla je Marijana Miljas Đuračić, ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije.

Pajasen (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle) je stablo porijeklom iz istočne Azije, koje se od 18. stoljeća sadilo diljem svijeta za potrebe hortikulture, a danas se smatra jednom od najinvazivnijih biljnih vrsta u Europi. Pajasen istiskuje zavičajnu vegetaciju i smanjuje bioraznolikost, štetnik je u poljoprivredi, izaziva alergiju kod ljudi te uništava kulturnu baštinu i druge građevine svojim izuzetno jakim korijenovim sustavom. Vrsta se nalazi i na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji. U Hrvatskoj je pajasen široko rasprostranjen, ali posebno ugrožava zaštićena staništa i vrste u mediteranskoj regiji.

„Očuvanje kulturne baštine i prirodnih ljepota našeg kraja treba biti obveza svih nas, jer one oblikuju naš identitet i svakodnevni život. Uz veliki broj stručnjaka za hortikulturne djelatnosti u svojim redovima, imamo i vrlo dobar tim za provedbu projekta, stoga očekujem uspješne rezultate“, kazala je Alma Majstorović, direktorica tvrtke Vrtlar d.o.o. iz Dubrovnika, poduzeća za javno zelenilo i hortikulturu.

Glavni očekivani rezultati projekta LIFE CONTRA Ailanthus jesu poboljšanje statusa očuvanja Natura 2000 stanišnih tipova, očuvanje kulturne baštine, sprječavanje daljnjeg širenja invazivne strane vrste i razvoj nacionalnog protokola.

Pajasen je problem i na području Nacionalnog parka Krka, čiji su temeljni fenomen sedrene barijere. Zbog dosadašnjeg iskustva s uklanjanjem pajasena na pokusnim plohama, Javna ustanova Nacionalni park Krka nastavlja s njegovim uklanjanjem i kroz ovaj projekt. Cilj je pronaći najefikasniju metodu njegova uklanjanja i dugoročnim upravljanjem i monitoringom postići kontrolu nad tom vrstom. S ciljem dugoročnog i održivog upravljanja sedrenim barijerama na Skradinskom buku, Javna ustanova Nacionalni park Krka već je 2017. godine počela provoditi interdisciplinarni znanstveni projekt „Upravljanje i održavanje makrovegetacije na Skradinskom buku – izrada multikriterijskog modela održivog upravljanja“.

„Na Skradinskom buku je tada izabrana testna ploha površine 8 000 m², na kojoj su izvršena snimanja i inventarizacija vegetacije, nakon čega je počelo uklanjanje pajasena. Nakon uklanjanja pajasena aktivirali su se stari tokovi, na kojima se nastavio pratiti prirast sedre, dinamika formiranja novih biljnih i životinjskih zajednica potrebnih za rast iste i fizikalno-kemijski parametri vode. Podaci koji su već dobiveni govore o važnosti dugoročnog održivog upravljanja makrovegetacijom. Ovaj projekt uključuje veliki broj znanstvenika iz različitih područja i rezultirao je i rezultirat će brojnim stručnim radovima“, zaključila je Nella Slavica, ravnateljica Javne ustanove Nacionalni park Krka.