U organizaciji Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i s ciljem razvoja sustava praćenja stanja očuvanosti vrsta i stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju, u Opuzenu je 21. veljače 2023. godine održana radionica Programi praćenja stanja očuvanosti primorske paklare (Lethenteron zanandreai) i neretvanskog vijuna (Cobitis narentana).

Predmetna radionica održala se u sklopu projekta Razvoj sustava praćenja stanja očuvanosti vrsta i stanišnih tipova, Grupa 8: Izrada i razvoj programa praćenja za slatkovodne ribe s jačanjem kapaciteta dionika sustava praćenja i izvješćivanja kojeg provodi Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja s ugovorenim Izvršiteljima (Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, Oikon d.o.o., Javna ustanova Aquatika – Slatkovodni akvarij u Karlovcu, Hrvatsko ihtiološko društvo i DHP Conservation s.r.o.).

Na radionici, koja je bila namijenjena predstavnicima županijskih javnih ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološke mreže, unutar čijih područja se nalaze populacije ciljnih vrsta slatkovodnih riba, a koje su zadužene za učinkovito praćenje stanja vrsta i njihovu zaštitu, stručnjacima i članovima športsko-ribolovnih društava i saveza, djelatnici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije upoznali su se s prijedlozima programa praćenja za primorsku paklaru i neretvanskog vijuna, metodama utvrđivanja i praćenja njihova stanja, te sudjelovali u raspravi i doradi pojedinih aspekata sustava praćenja stanja navedenih vrsta.

Nakon teorijskog dijela radionice na rijeci Neretvi demonstrirano je terensko prikupljanje podataka pomoću elektroagregata i ispunjavanje terenskih obrazaca.

Primorska paklara živi prosječno 5 godina. Većinu svog života (oko četiri i pol godine) provede u ličinačkom stadiju, dok kratki dio života provede u odraslom stadiju gdje se ne hrani, već je glavna uloga reprodukcija. Prema IUCN-u  (International Union for the Conservation of Nature and Natural Resources) primorska paklara u Hrvatskoj ima status ugrožene vrste a direktno je ugrožava gubitak staništa, odnosno regulacija i pregradnja vodotoka prilikom čega nestaju muljeviti i šljunčani nanosi. U Hrvatskoj nastanjuje sljevove rijeka Mirne, Neretve i Matice.

Neretvanski vijun endem je jadranskog slijeva i stenoendem (rasprostranjen na izuzetno malom području na koje bilo kakva promjena u okolišu može imati velike posljedice) slijeva Neretve te ciljna vrsta područja ekološke mreže HR5000031 Delta Neretve. Naraste do 10 centimetara hraneći se pretežno malim beskralješnjacima kao što su račići i ličinke kukaca. Prema IUCN-u  (International Union for the Conservation of Nature and Natural Resources) primorska paklara u Hrvatskoj ima status osjetljive vrste. Nastanjuje jadranski sliv Hrvatske i Bosne i Hercegovine, odnosno donji tok rijeke Neretve. Neretvanski je vijun najviše ugrožen uslijed organskog i anorganskog onečišćenja, melioracije i regulacije vodotoka, vađenja pijeska te unosa alohtonih vrsta.

Cilj projekta je razvoj sustava praćenja stanja očuvanosti vrsta i stanišnih tipova od interesa za EU, što će se postići uspostavom Programa praćenja stanja očuvanosti za najmanje 322 vrste i stanišna tipa, jačanjem kapaciteta dionika Sustava praćenja i izvješćivanja te uspostavom komponente Informacijskog sustava zaštite prirode (ISZP) u djelu koji se odnosi na praćenje stanja očuvanosti.

Ukupna vrijednost ugovorenog projekta je 10.939.960,31 EUR dok je, uz stopu sufinanciranja od 85 %, Zavodu za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja dodijeljeno 9.298.966,27 EUR bespovratnih sredstava u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, točnije Specifičnog cilja 6iii1Poboljšano znanje o stanju bioraznolikosti kao temelj za njeno učinkovito praćenje i upravljanje.