Djelatnici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, dana 7. ožujka 2023. godine, sudjelovali su na edukaciji o očuvanju morskih ptica na Jadranu.

U stručnoj edukaciji pod nazivom Briga za kolonije naših morskih ptica sudionici su slušali o iskustvima prikupljenim kroz aktivno provođenje mjera očuvanja na kolonijama cjevonosnica i sredozemnog galeba na području Lastovskog otočja kroz proteklih 5 godina. Na taj način doznali su za koje sve vrste i na kojim sve područjima na Jadranu bi se trebale primjenjivati spomenute mjere očuvanja. Ovaj projekt bavi se problemima u očuvanju morskih ptica na području srednjeg Jadrana s naglaskom na tri vrste: sredozemni galeb (Larus audouinii), kaukal (Calonectris diomedea) i gregula (Puffinus yelkouan).  Od spomenutih vrsta ptica, sredozemni galeb ciljna je vrsta na području ekološke mreže HR1000036 Srednjodalmatinski otoci i Pelješac, koje je jedno od dva područja očuvanja značajno za ptice (POP) u Dubrovačko-neretvanskoj županiji kojima upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije.

Sredozemni galeb (Larus audouinii) rijetka je pojava na jadranskoj obali. Srednjodalmatinski otoci i Pelješac spadaju među tri područja razmnožavanja ove vrste u Hrvatskoj, te je procijenjeno da se tu nalazi 13% ukupne nacionalne populacije. Položaj ove vrste galeba izmjenjuje se iz godine u godinu između udaljenih otoka, obično stjenovitih s malo travnate vegetacije. Na takvim se otocima gnijezdi i galeb klaukavac (Larus cachinnans) te su često u kompeticiji za stanište. Posebni rezervati Mrkan, Bobara i Supetar gnjezdilište su kolonije galeba klaukavca. Slučajni ulov tijekom ribolova korištenjem parangala je jedna od najvećih prijetnji za morske ptice, posebice za cjevonosnice. Osim toga, prekomjerna eksploatacija ribe utječe na dostupnost hrane morskim pticama i othranjivanju mladunaca. Velik utjecaj na opstanak morskih ptica ima i snažan porast turističkih aktivnosti, krstarenja brodom i putovanja u blizini mjesta za gniježđenje. Stvaranjem buke i pretjeranim korištenjem svjetla uznemiruju se kolonije ptica i smanjuje uspješnost njihova gniježđenja. Morski otpad također predstavlja jedan od većih problema morskog okoliša. Očekuje se da će morske ptice u Hrvatskoj biti izložene spomenutoj prijetnji, zbog čega je potrebno provesti dodatna istraživanja o tom problemu.

Sudjelovanjem u sličnim edukacijama Javna ustanova kontinuirano radi na usavršavanju postojećih kapaciteta u prepoznavanju pritisaka na morske ptice i boljem upravljanju područjima očuvanja značajna za ptice (POP područja) koja su prepoznata kao ključna područja ne samo za gniježđenje nego i za hranjenje i migraciju, što će u konačnici omogućiti dugoročno učinkovito upravljanje Jadranskim morem na području Hrvatske, ali i bolju zaštitu i očuvanje morskih ptica, posebice ciljnih vrsta.