Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije održala je četvrtu radionicu za dionike, dana 25. studenog 2021. godine u Gradu Korčula. Radionica je održana u okviru izrade Plana upravljanja za zaštićena područja i područja ekološke mreže otoka Korčule (PU 6016), a u sklopu projekta Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000.

Radionici su prisustvovali predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva poljoprivrede, Turističke zajednice Grada Korčule, Dobrovoljnog vatrogasnog društva Grada Korčule, Gradskog muzeja Grada Korčule, Lučke uprave Grada Korčule, Udruge Adriatika, Općine Lumbarda, Hrvatskih šuma te vanjski stručnjaci angažirani za vođenje i facilitaciju radionice.

Prisutni su se upoznali sa svrhom i procesom izrade strateškog dokumenta Plana upravljanja, područjima ekološke mreže HR2001367 I dio Korčule, HR3000155 Uvala Orlanduša, HR3000156 Pavja luka, HR3000154 Pupnatska luka, HR3000431 Akvatorij J od uvale Pržina i S od uvale Bilin žal uz poluotok Ražnjić, HR2001420 Otoci Badija, Planjak, Kamenjak, Bisače, Gojak, M. Sestrica, Majsan, M. i V. Stupa, Lučnjak te hrid Baretica, HR4000007 Badija i otoci oko Korčule te zaštićenim područjima Posebni rezervat šumske vegetacije Kočje, Značajni krajobraz Badija, Park-šuma Hober, Spomenik parkovne arhitekture Drvored čempresa na otoku Korčuli – skupina stabala, Spomenik parkovne arhitekture Čara čempres – pojedinačno stablo, Spomenik prirode – rijetki primjerak drveća Hrast u Žrnovu, kao i djelatnostima Javne ustanove koje se provode s ciljem zaštite i očuvanja prirodnih vrijednosti otoka Korčule.

U sklopu radionice sudionici su za svaku postavljenu temu i cilj upravljanja, grupnim radom definirali aktivnosti upravljanja. Aktivnosti upravljanja su poslovi ili zadaće koje je potrebno provesti kako bi se doprinijelo ostvarenju cilja upravljanja, odnosno aktivnostima se nastoji rješavati pritisaka i prijetnji na području. Dionici imaju važnu ulogu u poznavanju područja, vrijednostima i ugrozama istih te će njihova iskustva, mišljenja kao i svakodnevno djelovanje u ciljanom području svakako imati veliki utjecaj u izradi konačnog dokumenta – Plana upravljanja. Rezultati prikupljeni tijekom radionica koristit će se prilikom obrade podataka i njihovom implementiranju u konačan dokument predmetnog Plana upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000.

Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19) propisana je izrada planova upravljanja za sva zaštićena područja i područja ekološke mreže. Plan upravljanja je strateški dokument javne ustanove kojim se utvrđuje stanje zaštićenog područja ili područja ekološke mreže te određuju ciljevi upravljanja, aktivnosti za postizanje ciljeva i pokazatelji provedbe plana.

Javna ustanova u procesu je izrade pet planova upravljanja za zaštićena područja i područja ekološke mreže Natura 2000, koji sukladno Uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (Narodne novine br. 80/19) obuhvaćaju područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove, kopneni i morski dio otoka Korčule, poluotoka Pelješca, općine Konavle, Malostonskog zaljeva te područje očuvanja značajno za ptice Srednjedalmatinski otoci i Pelješac.

Cilj projekta je razviti učinkovit okvir za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000 kroz izradu planova upravljanja područjima ekološke mreže, jačanje kapaciteta dionika za upravljanje ekološkom mrežom kroz njihovu edukaciju i intenziviranje komunikacije o važnosti očuvanja vrsta i staništa koji su ciljevi očuvanja ekološke mreže.

Nositelj projekta Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000 je Uprava za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a partner na projektu je Zavod za zaštitu okoliša i prirode. Suradnici na projektu su javne ustanove nacionalnih parkova i parkova prirode, javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na razini županija te javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na razini gradova/općina.

Projekt je sufinanciran iz Europskih strukturnih investicijskih fondova kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Ukupna vrijednost projekta je 186.497.150,36 kuna, od čega Europska unija sufinancira iznos od 158.503.452,80 kuna.