Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije održala je treće javno izlaganje projekta ECOSS, 11. i 12. srpnja 2020. godine u uvalama Brijesta i Luka Dubrava na poluotoku Pelješcu. Obje uvale dio su područja europske ekološke mreže Natura 2000 HR4000015 Malostonski zaljev, jednog od ciljanih područja projekta Ekološki promatrački sustav u Jadranskom moru: oceanografska opažanja za bioraznolikost (ECOSS).

U sklopu prvog dana javnog izlaganja projekta ECOSS, u suradnji s Ronilačkim klubom veterana 4. gardijske brigade iz Splita i udrugom Stonski školjkari, provedena je akcija čišćenja podmorja u uvali Brijesta. Drugi dan javnog izlaganja uz podršku i stručnu pomoć Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, provedena je akcija čišćenja šljunčane plaže u uvali Luka Dubrava.

Javnim izlaganjem, sudionici su se upoznali s projektom, njegovim aktivnostima koje Javna ustanova provodi u pilot području Malostonski zaljev i Malo More, području europske ekološke mreže Natura 2000 i području posebnog rezervata u moru. U sklopu projekta provode se studije na šest morskih i obalnih zaštićenih područja uključenih u europsku ekološku mrežu Natura 2000. Raznolike oceanografske, ekološke i antropogene značajke ovih područja koriste se kao model za proučavanje problema zaštite kako bi rezultati bili primjenjivi i na ostala Natura 2000 područja u Jadranu. Integrirani sustav ekološkog monitoringa (engl. ECOlogical observing system in the Adriatic Sea – ECOAds), jedan je od glavnih rezultata projekta ECOSS. Ovakav sustav monitoringa objedinit će biološke i oceanografske podatke u internetsku platformu koja će prikazivati ekološke pokazatelje na lako razumljiv način, prilagođen potrebama institucija koje se bave zaštitom mora.

Drugi dan javnog izlaganja projekta ECOSS i akcija čišćenja plaže Drugi dan javnog izlaganja projekta ECOSS i akcija čišćenja plaže Drugi dan javnog izlaganja projekta ECOSS i akcija čišćenja plaže Drugi dan javnog izlaganja projekta ECOSS i akcija čišćenja plaže Drugi dan javnog izlaganja projekta ECOSS i akcija čišćenja plaže Drugi dan javnog izlaganja projekta ECOSS i akcija čišćenja plaže Drugi dan javnog izlaganja projekta ECOSS i akcija čišćenja plaže Prvi dan javnog izlaganja projekta ECOSS i akcija čišćenja podmorja Prvi dan javnog izlaganja projekta ECOSS i akcija čišćenja podmorja Prvi dan javnog izlaganja projekta ECOSS i akcija čišćenja podmorja Prvi dan javnog izlaganja projekta ECOSS i akcija čišćenja podmorja Prvi dan javnog izlaganja projekta ECOSS i akcija čišćenja podmorja Prvi dan javnog izlaganja projekta ECOSS i akcija čišćenja podmorja Prvi dan javnog izlaganja projekta ECOSS i akcija čišćenja podmorja Prvi dan javnog izlaganja projekta ECOSS i akcija čišćenja podmorja Prvi dan javnog izlaganja projekta ECOSS i akcija čišćenja podmorja Prvi dan javnog izlaganja projekta ECOSS i akcija čišćenja podmorja Prvi dan javnog izlaganja projekta ECOSS i akcija čišćenja podmorja

Akcije čišćenja poput ovih samo su dio aktivnosti koje Javna ustanova kontinuirano provodi u sklopu redovne djelatnosti s namjerom povećanja svijesti za brigu o prirodi i okolišu te očuvanja ciljanih staništa i vrsta zaštićenih područja kao i ukupne bioraznolikosti. Cilj akcija bio je, osim uklanjanja otpada iz mora, osvijestiti lokalno stanovništvo o štetnom utjecaju otpada na bioraznolikost mora, a posljedično i na čovjeka, te promicati održiva rješenja za očuvanje prirodnih morskih staništa.

U sklopu akcije čišćenja podmorja izronjeno je dvadesetak vreća sitnijeg otpada, a od krupnijeg otpada valja spomenuti automobilske i kamionske gume, otpad nastao iz proizvodnje i prerade školjkaša (mušule i kamenice), ostatke vrša, različite metalne dijelove te ostatke različitih ribolovnih alata. Akcija čišćenja plaže u Luki Dubrava također je bila veoma uspješna, a plaža je očišćena od sitnijeg plastičnog otpada, papira, obrađenog drveta i stakla.

Na ekološke prilike u Malostonskom zaljevu u velikoj mjeri utječu vode koje dotječu s kopna, površinskim i podzemnim otjecanjem te u manjoj mjeri vodene mase koje u zaljev dospijevaju strujama otvorenog mora. Jačina utjecaja rijeke Neretve varira, povremeno je izraženija u vanjskom i srednjem dijelu Malostonskog zaljeva, dok  jaki podmorski slatkovodni izvori (vrulje) u unutarnjem dijelu zaljeva imaju znatniji utjecaj na unutrašnji dio zaljeva. Koncentracija hranjivih tvari i količina fitoplanktona čine Malostonski zaljev prirodno do umjereno eutrofnim ekosustavom sa specifičnim biocenozama u kojima živi veliki broj organizama koji se hrane filtriranjem, a među njima i komercijalno značajni školjkaši za koje je poznato da se u ovom području konzumiraju od antičkih vremena.

Kroz različite projekte, prezentacije, istraživanja, monitoringe, prethodno spomenute akcije čišćenja i sl. Javna ustanova doprinosi očuvanju te bioraznolikosti, no na svakom je pojedincu da svojim ponašanjem i djelovanjem slijedi isti pozitivan primjer, ne samo za Malostonski zaljev, nego za sve dijelove prirode na Zemlji.

Na sljedećim poveznicama možete pogledati video zapise Ronilačkog kluba veterana 4. gardijske brigade:

Otpad u uvali Brijesta

Periske (Pinna nobilis) u Uvali Brijesta