Mali indijski mungos (Herpestes javanicus auropunctatus_arhiva NP Mljet)

U organizaciji Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, korisnika projekta Razvijanje sustava upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrsta KK.06.5.2.02.0001, djelatnici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, sudjelovali su kao jedan od dionika procesa, na radionici izrade plana upravljanja invazivnim vrstama za mungosa (Herpestes javanicus auropunctatus) održanoj u Dubrovniku 29. listopada 2020. godine.

Prvi ciklus radionica održan je u srpnju 2020. godine. Na radionici je predstavljen štetni utjecaj mungosa na zavičajnu faunu, problem široke rasprostranjenosti vrste na području Republike Hrvatske, kao i mogućnost djelovanja na kontroli populacije i sprječavanju daljnjeg širenja s obzirom na međunarodni i nacionalni zakonodavni okvir. Prezentirana je vizija te prijedlozi ciljeva i aktivnosti za provedbu plana upravljanja mungosom u interaktivnim blokovima. Namjena plana upravljanja, kao i projekta Razvijanje sustava upravljanja i kontrole invazivih vrsta, sufinanciranog sredstvima Europske unije iz Kohezijskog fonda, je definiranje potrebnih mjera i aktivnosti s ciljem smanjenja negativnog utjecaja i mogućnosti daljnjeg širenja invazivnih stranih vrsta (IAS – Invasive Alien Species) vrsta u Republici Hrvatskoj.

U Hrvatskoj je Zakonom o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (Narodne novine broj 15/18 i 14/19) zabranjeno bez dopuštenja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja uvođenje stranih vrsta u prirodu i/ili u ekosustave u kojima prirodno ne obitavaju, uzgoj stranih vrsta i njihovo stavljanje na tržište Republike Hrvatske. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji mungos je rasprostranjen na otoku Mljetu, poluotoku Pelješcu, Neretvi te u Konavlima. Na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europskoj Uniji (tzv. Unijin popis) trenutno se nalazi 66 vrsta, od kojih je u Hrvatskoj zabilježeno njih 23, među kojima je i mungos.

U proteklih stotinjak godina življenja na hrvatskom tlu mungos se od spasonosnog tamanitelja zmija preobrazio u ljutog neprijatelja lovstva i prirode. Svojim izgledom mungos (Herpestes javanicus auropunctatus) podsjeća na kombinaciju psa i mačke. Ima izduženo tijelo s malom glavom i istaknutom njuškom. Okrugle uši su im visoko postavljene na glavi. Obično imaju dugačak rep, a noge su relativno slabo razvijene. Mnoge vrste imaju točke, pruge ili šare po tijelu i repu. Radi se o životinjama iznimne brzine i spretnosti, koje obilato koriste tijekom života. Sva osjetila su im dobro razvijena, osobito vid i njuh. Izrazito je reproduktivna vrsta u kojoj ženka okoti 2-4 mlada, koji su već s 9 mjeseci reproduktivno sposobni. Najpoznatiji je po tome što se hrani zmijama, međutim hranu im predstavlja sve što mogu svladati: kukci, ribe, rakovi, manji sisavci, jaja ptica, gmazova i sl. Ponekad, prehrani dodaju biljnu hranu kao što su bobice i voće.

Projekt Razvijanje sustava upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrsta KK.06.5.2.02.0001, čiji je korisnik Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja sufinanciran je sredstvima Europske unije u iznosu od 9.342.844,46 kn, ukupne vrijednost 11.008.381,72 kn, a provodi se u razdoblju od 2017. do 2021. godine.