Prvi trening o monitoringu otpada u moru Prvi trening o monitoringu otpada u moru Prvi trening o monitoringu otpada u moru Prvi trening o monitoringu otpada u moru Prvi trening o monitoringu otpada u moru Prvi trening o monitoringu otpada u moru Prvi trening o monitoringu otpada u moru

Sredozemno more jedno od najpogođenijih mora u svijetu kad je riječ o otpadu u moru. Iako prijetnje otpada u moru za divlje životinje i ekosustave postaju sve dokumentiranije, s utjecajima koji variraju od oštećenja na bentoskim staništima do zapletanja i gutanja, pa sve do bio-povećanja toksina koji se oslobađaju od plastike, i dalje postoje praznine u pogledu količina, vrsta, izvora, utjecaja i raspodjele otpada u moru u mediteranskim zaštićenim područjima. U suradnji Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske, Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta u Sieni, u sklopu projekta Interreg Med Plastic Busters MPAs, organiziran je prvi regionalni trening o monitoringu i usklađenoj procjeni otpada u moru u mediteranskim zaštićenim područjima.

Osim upravitelja mediteranskih zaštićenih područja, među kojima je bila i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, treningu su prisutstvovali brojni znanstvenici i stručnjaci koji rade u ovim područjima.

Tijekom treninga sudionici su se upoznali s metodama praćenja otpada u moru i prisutnosti otpada na plažama, morskoj površini i na morskom dnu za otkrivanje utjecaja na ekosustave i bioraznolikost (posebno ugrožene vrste kao što su kitovi, morske kornjače, ptice i morski psi). Cilj ovog treninga bio je dizajn učinkovitog programa praćenja (monitoringa) otpada u moru u mediteranskim zaštićenim područjima, u skladu s Barcelonskom konvencijom i Okvirnom direktivom morske strategije (MSFD) Europske unije. Trening je planiran u dva dijela pri čemu je prvi dio održan online, a drugi će se održati tijekom jeseni 2021. godine u Hrvatskoj.

Jadransko more, a posebno njegov južni dio, suočeno je s otpadom u moru koji, osim što narušava estetiku  plaža, na razne načine globalno ugrožava život u moru te posredno i čovjeka. Na morskim obalama okrenutima prema jugoistoku, odnosno Otrantskim vratima, otpad koji se skuplja pretežno je inozemnog podrijetla, u omjeru od 40% pa čak do 90% (Albanija, Crna Gora, Grčka i Italija). Velik broj životinjskih vrsta, poput dupina, kitova, morskih kornjača i ptica često zamijeni plastiku za svoj plijen te je proguta i ugine. Veći komadi plastike također predstavljaju prijetnju na način da se neke vrste (dupini, kitovi, morske kornjače) mogu zaplesti u plastične ostatke, ribarske mreže i užad koji se nađu u moru. Većina zapletenih životinja ne preživi jer ne mogu doći do površine vode kako bi udahnule, ne mogu pobjeći od grabežljivaca, niti se hraniti. Također, plastika nakupljena na morskome dnu onemogućava pristup kisiku algama, biljkama te pridnenim životinjama koje zbog toga slabe te konačno ugibaju.

Otprilike 70% našeg planeta prekriveno je oceanima, a otpad u moru može se naći gotovo svugdje. Otpad u moru, ponajviše plastika, narušava ne samo estetiku naših mora i obala, već i kvalitetu života i gospodarstva, stoga je potrebno uložiti međunarodne, nacionalne i lokalne napore pri rješavanju globalnog problema otpada u moru s ciljem održavanja bioraznolikosti, ali samim time i kvalitetu ljudskog života.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji brojna su morska zaštićena područja i područja ekološke mreže Natura 2000, kojima otpad u moru, na obalama, plažama i u morskim špiljama predstavlja veliku prijetnju. Velik broj životinjskih vrsta kao što su ptice, dupini i morske kornjače često zamijene plastiku za svoj plijen te je progutaju i uguše se. Javna ustanova kontinuiranim edukacijama, akcijama čišćenja podmorja te monitorinzima otpada u moru ima cilj potaknuti lokalno stanovništvo na kontinuiranu brigu o moru, najvećem prirodnom ekosustavu, izvoru hrane, ugode i rekreacije, a sve u cilju zaštite, očuvanja, korištenja i unaprjeđenja zaštićenih područja i područja ekološke mreže Dubrovačko-neretvanske županije.