Dana 15. veljače 2025. godine djelatnice Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima Dubrovačko-neretvanske županije provele su polaznike speleološke škole SO Snježnica, uz stručno vođenje, u obilazak Đurovića špilje i špilje Šipun.

Polaznici speleološke škole imali su priliku upoznati se sa špiljama, postankom špilja i špiljskog nakita te prepoznati važnost špiljskih ekosustava i njihovih uloga u očuvanju biološke i geološke raznolikosti.

Cilj stručnog obilaska bio je educirati sudionike s posebnim naglaskom na značaj špiljskih ekosustava. Speleološki objekti poput špilja i jama omogućuju neposredan uvid u strukturu krškog podzemlja i predstavljaju izvor bogatih podataka za različita istraživanja, uključujući geomorfološka, geološka, hidrogeološka, biološka, paleontološka, arheološka i fizikalna. Podzemni prostori špilja ključni su za različite životinjske zajednice i čuvaju vrijedne tragove prošlih života, klimatskih promjena i geoloških procesa. Također, oni predstavljaju prirodni rezervoar pitke vode, koja se kroz porozni krški teren filtrira u podzemlje i čini osnovu za razvijen podzemni krajolik, koji čuva čak 70% pitke vode u Hrvatskoj.

Špilja Đurovića spada među najvrednije prirodne lokalitete u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Procijenjene je starosti oko 500 godina. Smještena ispod stajne staze u zračnoj luci u  Čilipima, pruža jedinstven uvid u svijet krškog podzemlja. Špilja je poznata po estetski vrijednim vrstama siga, uključujući stalaktite, stalagmite, sigaste prevlake, saljeve i zavjese. Najveće nakupine siga nalaze se u nekoliko izdvojenih lokacija unutar kanala i dvorane, koja nosi ime po Dubrovačkoj republici.

Špilja Šipun smještena je na sjeveroistočnom dijelu poluotoka Rat u Cavtatu i zaštićena je kao geomorfološki spomenik prirode 1963. godine, te je ujedno prva poznata i istražena anhijalina špilja na svijetu. Poznata je i po velikoj dvorani sa sigastim nakupinama, od kojih najatraktivnija siga nosi ime svetog Vlaha. Geomorfološki gledano, Šipun je polupotopljena špilja s jednim glavnim kanalom duljine 165 metara, koji je preplavljivanjem mora podijeljen u dva dijela, suhi predio i anhijalino jezero. Osim što je špilja Šipun dom određenim endemskim organizmima, ona je ujedno i  tipsko nalazište za 18 podzemnih vrsta, što znači da su u njoj po prvi puta nađene, te na temelju tih uzoraka opisane, određene vrste organizama.

Kroz svoje djelovanje i aktivnosti Javna ustanova provodi edukativne radionice i stručna vođenja u svrhu edukacije što većeg broja lokalnog stanovništva i stručnih suradnika s ciljem očuvanja izvornosti prirode, kao i doprinosa svakog pojedinca zaštiti, očuvanju, unapređenju zaštićenih dijelova prirode i područja ekološke mreže Natura 2000 te pripadajuće biološke, geološke i krajobrazne raznolikosti Dubrovačko-neretvanske županije.

Izbrisati ovaj tekst