Međunarodna noć šišmiša tradicionalno se obilježava svake godine zadnjeg vikenda u kolovozu od 1997. godine s ciljem podizanja svijesti javnosti o potrebi i važnosti zaštite šišmiša zbog pada njihove brojnosti u svijetu. Od 2000. godine Hrvatska je članica Sporazuma o zaštiti europskih populacijskih šišmiša (EUROBATS) koji obuhvaća Europu i države koje okružuju Sredozemno more. Kroz aktivnosti obilježavanja Noći šišmiša prenosi se znanje o ovim sisavcima, njihovom načinu života, navikama i potrebama te važnoj ulozi u ekosustavima, kao i o potrebi njihova očuvanja i zaštite.
Od 46 vrsta koje su prisutne na području Europe, u Hrvatskoj su zabilježene 33 vrste šišmiša i sve su strogo zaštićene vrste sukladno Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13, 15/18 i 14/19). Šišmiši, jedini leteći sisavci, su vrlo važna skupina sisavaca koja s više od 1400 vrsta čini oko četvrtine ukupnog broja sisavaca na svijetu. Važan su dio svjetskog ekosustava s obzirom da su bitna karika u oprašivanju biljaka koje cvatu noću, kontrolirajući brojnost noću aktivnih kukaca te predstavljaju indikator zdravog i čistog okoliša.
Pred kralj ljeta mladi šišmiši su odrasli te polako kreću iz ljetnih skloništa u zimska, a pritom mogu prijeći od više desetaka do više stotina kilometara. Nerijetko mladi šišmiši istražuju prostore i ulijeću u stanove i kuće, ponekad i za kukcem kojeg žele uloviti. U tom slučaju samo ostavite otvoren prozor, razmaknite zavjese, ugasite sva svjetla u prostoriji i on će sam naći put natrag u prirodu.
Budući da su šišmiši važan dio svih ekosustava u svijetu i predstavljaju bitan indikator stanja okoliša i biološke raznolikosti, od velikog je značenja osvijestiti javnost o važnosti njihove zaštite i očuvanja.