Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije obilježila je Svjetski dan vlažnih staništa provođenjem online ankete o klimatskim promjenama i njihovom utjecaju na močvare od 23. do 30. siječnja 2019.

Svjetski dan vlažnih staništa obilježava se 02. veljače, budući je na taj dan 1971. godine u iranskome gradu Ramsaru usvojena Konvencija o zaštiti vlažnih područja od međunarodnog značaja tzv. Ramsarska konvencija s ciljem očuvanja vlažnih staništa. Delta rijeke Neretve, jedno je od pet područja u Republici Hrvatskoj uvršteno na Ramsarski popis, te predstavlja vlažno područje od međunarodne važnosti.

Pod ovogodišnjim motom Svjetskog dana vlažnih staništa: Močvare i klimatske promjene, Javna ustanova je provela online anketu, u kojoj su sudjelovale sve osnovne i srednje škole na području doline Neretve,   u svrhu edukacije i jačanja svijesti učenika o klimatskim promjenama i važnosti očuvanja močvarnih/vlažnih staništa za opstanak biljnih i životinjskih vrsta, pa tako i čovjeka. Odgovori ispitanika pružili su nam uvid u mišljenje stanovnika delte Neretve o klimatskim promjenama i njihovom utjecaju na vlažna staništa. Rezultati istraživanja bit će objavljeni u medijima i tiskani na letcima.

Vlažna staništa jedan su od najugroženijih ekoloških sustava zbog isušivanja, onečišćenja i prekomjernoga iskorištavanja. Na njih u velikoj mjeri utječu i klimatske promjene čije su posljedice zbog pojačanih ljudskih aktivnosti zadnjih desetljeća sve intenzivnije. Klimatske promjene, mijenjajući hidrologiju močvara, te posredno i floru i faunu koja ovisi o močvarama, dovode do otpuštanja velikih količina ugljika u atmosferu stoljećima pohranjenog u močvarama, što neizravno može utjecati na povećanje istih.

Iako vlažna staništa pokrivaju samo oko 5% Zemljine površine, imaju veliku ulogu u zaštite od posljedica klimatskih promjena. Močvare tako smanjuju opasnost od poplava skupljajući i zadržavajući velike količine poplavne vode poput spužve, ublažavaju sušu, učvršćuju obalu, skladište velike količine ugljikovog dioksida koji najviše podiže temperaturu Zemljine površine.

Zbog svega navedenog, vrlo je važno da kao pojedinci poradimo na ublažavanju posljedica klimatskih promjena te postanemo svjesni važnosti močvara.