Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije i ove je godine obilježila Svjetski dan vlažnih (močvarnih) staništa koji se svake godine održava pod drugim motom, a ove godine glasi: Zaštitimo vlažna staništa za našu zajedničku budućnost.

Dan vlažnih (močvarnih) staništa obilježava se 2. veljače. Na taj je dan 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru potpisana Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti, naročito kao staništa ptica močvarica. Konvencija obvezuje svaku zemlju potpisnicu na opće očuvanje močvara na vlastitom teritoriju i predstavlja okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom korištenju vlažnih staništa. Republika Hrvatska je potpisnica Ramsarske konvencije od 1991. godine, a na Ramsarskom popisu su osim Delte Neretve, parkovi prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero, te Posebni rezervat Crna Mlaka. Svjetski dan vlažnih staništa obilježava se s ciljem podizanja globalne svijesti o vitalnoj ulozi vlažnih staništa za ljude i naš planet.

Svjetski dan vlažnih (močvarnih) staništa je 04. veljače 2025. godine, obilježilo 36-ero učenika četvrtih razreda Osnovne škole Opuzen posjetom Baćinskim jezerima. Učenici su se upoznali s važnosti, ugrozama i koristima vlažnih staništa i vrstama koje žive u njima. Cilj je bio podići svijest o važnosti vlažnih staništa za bioraznolikost i zdravlje našeg planeta, kao i potaknuti mlade naraštaje na aktivno uključivanje u očuvanje prirode.

Močvarna područja imaju važnu ulogu u ekosustavu, upijaju i skladište višak padalina, što im omogućuje: obnavljanje zalihe podzemnih voda, mogu više dana zadržavati poplavne vode (ili nalete poplava) od prelijevanja, zaštitu od erozija kao posljedica naleta poplava, otpuštanje uskladištene vode čime smanjuju njezinu nestašicu, filtriranje većih čestica – čime pročišćavaju vodu i doprinose boljoj kvaliteti vode. Također, proizvode kisik te upijaju i pohranjuju ugljikov dioksid, osiguravajući nam čist zrak. Ljudima pružaju koristi poput osiguranja hrane, drvne sirovine ili podizanja atraktivnosti nekog područja kao turističkog odredišta.

Močvarna staništa su najugroženiji ekosustavi, zbog isušivanja, onečišćenja i prekomjernoga iskorištavanja njihovih resursa. Od početka 18. stoljeća izgubljeno je gotovo 90 % močvarnih područja u svijetu. Stoga Ramsarska konvencija ima za cilj zaustaviti taj pad te osigurati očuvanje i održivo korištenje svjetskih močvara, kako u svrhu očuvanja bioraznolikosti, tako i u svrhu osiguranja dovoljno prirodnih resursa za ljude koji ovise o močvarnim sustavima.

Delta Neretve najviše je ugrožena namjernim paljenjem tršćaka, ilegalnim melioracijama, isušivanjem, onečišćenjem, ali i unošenjem invazivnih vrsta biljaka i životinja.

Tako je Javna ustanova u veljači 2024. godine zaprimila dojavu o pronalasku invazivne strane kornjače – crvenouhe kornjače (Trachemys scripta elegans) u Baćinskim jezerima.

Budući da prisutnost invazivne strane vrste kornjače u staništima u koje je unesena može dugoročno negativno utjecati na populacije zavičajnih vrsta kornjača – barske (Emys orbicularis) i riječne kornjače (Mauremys rivulata) učenici Osnovne škole Opuzen također su imali prilike naučiti prepoznavati razlike između zavičajnih i stranih vrsta kornjača kako bi u slučaju pronalaska strane vrste mogli pravovremeno dojaviti nalaz.

Tako vrsta Trachemys scripta obuhvaća dvije podvrste (crvenouha i žutouha kornjača) i njihov hibrid (kumberlandska kornjača), a međusobno se razlikuju po boji i obliku pruga iza svakog oka. To područje podsjeća na uši, pa se zato zovu crvenouha ili  žutouha kornjača. Potječu iz Srednje i Sjeverne Amerike. Radi trgovine kućnim ljubimcima danas se nalaze na svim kontinentima osim Antarktike. Te strane vrste kornjača počele su predstavljati prijetnju zavičajnim vrstama i ekosustavima u trenutku kada su je vlasnici počeli nepromišljeno puštati u prirodu. Isprva male i dugačke svega nekoliko centimetara kroz nekoliko godina dosegnu i do 30 cm te takve mnogim vlasnicima postanu problem, koji pogrešno pokušaju riješiti puštanjem životinja u prirodu. Njihova prisutnost u staništima u koje budu unesene može dugoročno negativno utjecati na populacije zavičajnih vrsta kornjača u Hrvatskoj, budući da imaju kompetitivnu prednost nad njima zbog ranijeg spolnog sazrijevanja, većeg reproduktivnog potencijala te su veće i agresivnije. Upravo zbog svega navedenog zauzimaju bolja sunčališta, više i kvalitetnije jedu i s vremenom dovode do smanjenja stope preživljavanja zavičajnih vrsta te mogu prenijeti parazite i patogene na zavičajne kornjače.

Nakon predavanja učenici su imali priliku preko modela i prepariranih biljnih i životinjskih vrsta, upoznati se sa živim svijetom Baćinskih jezera posjetom Promatračnici za živi svijet koja je izgrađena na Baćinskim jezerima u sklopu projekta Promicanje održivog razvoja prirodne baštine doline Neretve, sufinanciranog europskim sredstvima iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija.

Promatračnica je okružena paravanima na kojima su prozori za promatranje bioraznolikosti i osmišljena na način da pruža veliku količinu edukativnih elemenata i informacija te se nalazi  odmah uz pješačku i biciklističku stazu, na rubu jezera. Unutrašnjost je opremljena interaktivnim i edukativnim sadržajima o flori i fauni Baćinskih jezera: pomičnim pločama sa sisavcima, okvirom sa svlakovima zmija, podnom dioramom s modelima slatkovodnih riba i vodene vegetacije, zatim okvirom s perima ptica, zbirkom kukaca, nišom u zidu s modelima grmova, trave, trske, interaktivnom kartom Republike Hrvatske itd. Cilj izgradnje promatračnice u području Baćinskih jezera bila je valorizacija prirodne baštine predmetnog područja te razvoj ekoturizma.

Baćinska jezera kao sastavni dio doline rijeke Neretve, značajno su područje rasprostranjenosti ugroženih i rijetkih stanišnih tipova te ugroženih, strogo zaštićenih i endemskih biljaka i životinja. Ona su također dio dvaju područja ekološke mreže Natura 2000 – područja očuvanja značajnog za ptice Delta Neretve (HR1000031) i područja očuvanja značajnog za vrste i stanišne tipove Delta Neretve (HR5000031) koja se štite zbog određene ugrožene ptice, vrste i/ili staništa.

Prepoznajući važnost očuvanja i zaštite riječne kornjače i njezinih staništa, ova Javna ustanova sustavno je provodila istraživanja vrste i njezinih pogodnih staništa od 2009. godine, a od listopada 2022. godine partner je projekta Riječna kornjača – očuvanje krovne vrste sredozemnih vlažnih staništa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji – LIFE for Mauremys. U sklopu navedenog projekta poboljšat će se kvaliteta staništa strogo zaštićene vrste riječne kornjače na lokacijama: Delta Neretve, Majkovi, Konavosko polje te jugoistočni dio poluotoka Pelješca (Stonsko polje) u okviru europske ekološke mreže Natura 2000. Delta Neretve, ujedno je i jedno od pet područja Republike Hrvatske uvršteno na Ramsarski popis i predstavlja međunarodno vlažno područje površine 12.742 ha.

Projekt LIFE for Mauremys financira se kroz Program LIFE, instrument Europske unije namijenjen financiranju aktivnosti na području zaštite okoliša, a predviđeno trajanje projektnih aktivnosti je četiri godine. Ukupna vrijednost projekta iznosi 2.131.407,11 EUR, od čega je 60% sufinancirano sredstvima Europske unije (1.278.844,26 EUR), dok financiranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost iznosi 267.731,00 EUR. Za provedbu aktivnosti ove Javne ustanove predviđeno je 582.258,97 EUR.