Obavljeno istraživanje livada posidonije u području ekološke mreže HR3000162 Rt Rukavac – Rt Marčuleti

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, u suradnji s Udrugom za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, provela je istraživanje o staništima i vrstama te kartiranje i praćenje stanja livada posidonije (Posidonia oceanica), na području ekološke mreže HR3000162 Rt Rukavac – Rt Marčuleti čiji su ciljevi očuvanja naselja posidonije te muljevita i pješčana dna.

Područje Rt Rukavac – Rt Marčuleti, područje je ekološke mreže Natura 2000 koje obuhvaća 175,49 ha. Prostire se između Rta Rukavac i Rta Marčuleti, na jugozapadu Pelješkog poluotoka, a obuhvaća četiri uvale: Smokvinu, Priježbu, Marčuleti i Pržina. Obala je uglavnom stjenovita, osim uvale Pržina koja ima pješčanu plažu.

Koristeći podatke s terenskih istraživanja te topografske i orto-foto karte, kao i podatke o batimetriji područja, izrađene su karte staništa livada posidonije. U našem podmorju, posidonija je još uvijek dobro razvijena. Međutim, zbog velike priobalne gradnje, povećanog turizma, posebno nautičkog turizma i drugih ljudskih djelatnosti, livade posidonije sve su više ugrožene i mogle bi vrlo brzo nestati. Uništavanjem livada morske cvjetnice uništava se i sva bioraznolikost koju one podržavaju, stoga je provedeno istraživanje nužan preduvjet za uspostavu praćenja stanja i buduće donošenje mjera za upravljanje stanišnih tipova.

Izravne prijetnje ovoj morskoj cvjetnici su mehanička oštećenja ribarskim kočama, nepropisno sidrenje, lov dinamitom, smanjenje prozirnosti mora uslijed raznih tipova zagađenja, organsko preopterećenje dna, marikultura – umjetni uzgoj morskih organizama (školjaka i riba) iznad i pokraj livada posidonije, nasipavanje obale i naseljavanje invazivnih vrsta.

Morska cvjetnica Posidonia oceanica endem je Jadranskog mora poznata u Hrvatskoj pod različitim imenima: posidonija, voga, lažina, perušina, porost. Supstrat kojeg naseljava posidonija najčešće je krupni pijesak (pliće) te zamuljeni pijesak (na dubljim površinama morskog dna), a rijetko naseljava i stjenovita dna. Razvija guste, prostrane livade koje se protežu gotovo od površine do 40 m dubine. Oko 70% biljnih i životinjskih vrsta u moru živi između 0 i 50 metara dubine što se podudara sa područjima rasta ove cvjetnice. Do danas je u livadama posidonije zabilježeno preko 400 vrsta algi, preko 1000 različitih vrsta morske faune te preko 70 vrsta riba.

Livade posidonije, pluća mora, područja su najveće biološke raznolikosti zbog visoke primarne produkcije, te zbog toga što se mnogi organizmi u njima hrane, razmnožavaju i nalaze zaklon. Osim toga, povećavaju prozirnost morske vode jer njihovi listovi zaustavljaju čestice koje su suspendirane u vodenom stupcu. Listovi ujedno zadržavaju i vrijedne organske čestice i hranjive soli u priobalnom području, smanjuju intenzitet valova i tako štite obalu od erozije. Spletom rizoma i korijena učvršćuju sediment i sprječavaju njegovo odnošenje. Sva onečišćenja mora vrlo se brzo odražavaju na kvalitetu livade posidonije, pa se tako zagađenost može ocijeniti na temelju gustoće i dubinske rasprostranjenosti posidonije. Osim toga, znanstvenici mogu istražiti utjecaj teških metala u određenom prošlom vremenskom razdoblju jer posidonija akumulira teške metale u svoje rizome.

Obnavljanje livada posidonije gotovo je nemoguće. Stoga Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije provodi kontinuiran monitoring livada posidonije u području cijele Dubrovačko-neretvanske županije te ulaže značajne napore u edukaciju dionika u prostoru u cilju sprječavanja uništavanja i nestanka livada posidonije. Kako bi se spriječili negativni utjecaji na livade posidonije, potrebno je sustavno provoditi mjere zaštite i očuvanja, educirati stanovništvo te monitorirati stanje na terenu.