Obavljeno istraživanje livada posidonije u podmorju otoka Badije te uz poluotok Ražnjić na otoku Korčuli

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, u suradnji s Udrugom za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, uz logističku podršku ronilačkog centra Draulik (Milna) u razdoblju od 21. do 27. lipnja 2020. provela je kartiranje i praćenje stanja livada posidonije (Posidonia oceanica), ciljanog staništa, područja europske ekološke mreže Badija i otoci oko Korčule (HR4000007) i Akvatorij južno od uvale Pržina i sjeverno od uvale Bilin žal uz poluotok Ražnjić (HR3000431).

Livade posidonije su posebno vrijedno podmorsko stanište za koje je prepoznata važnost zaštite na međunarodnoj razini i koje Europska unija štiti na razini europske ekološke mreže Natura 2000. Posidonija, oceanski porost ili voga (Posidonia oceanica) je najrasprostranjenija morska cvjetnica u Jadranskom moru. Raste u čistom, bistrom moru u uskom obalnom pojasu – od površine mora do dubine od četrdesetak metara. Naselja su razvijena u srednjem i južnom Jadranu dok su u sjevernom Jadranu rijetka. Ime je dobila po Posejdonu, grčkom bogu mora. Raste na mjestima velike slanosti, a za njen je rast osim slanoće potrebna i velika količina sunca. Livade posidonije veliki su proizvođači kisika i područja velike bioraznolikosti. Trajna su ili privremena staništa mnogih životinjskih vrsta, većina kojih ima gospodarski značaj, a livade im služe za zaklon, hranu ili područje za razmnožavanje. Zbog isprepletenih položenih stabljika i uspravnih izdanaka, listovi posidonije smanjuju odnošenje sedimenta (npr. pijesak, šljunak) djelovanjem morskih struja te imaju važnu ulogu u kruženju hranjivih soli u moru.

Posidonija raste u području gdje je izrazito velik pritisak ljudskih aktivnosti. Prirodna obnova oštećenih naselja posidonije traje više desetaka godina što tu vrstu čini osjetljivom i posebno ugroženom. Najveće prijetnje opstanku posidonije dolaze od podmorskih ispusta otpadnih voda, nasipavanja obale, uzgajališta riba i školjkaša, sidrenja i povlačnih priobalnih ribolovnih alata. Zbog važnosti, osjetljivosti i ugroženosti, posidonija je Zakonom o zaštiti prirode (Narodne novine broj 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19) svrstana u strogo zaštićene vrste, dok je na europskoj razini zaštićena Direktivom o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta.

Tijekom istraživanja područja oko poluotoka Ražnjić te otočića udaljenijih od grada Korčula pokazala su se kao područja  zdravih, kontinuiranih  livada posidonije. S druge strane, otočić Badija popularna je turistička destinacija te je povećani broj posjeta nautičara ostavio svoj trag na morskom dnu gdje se umjesto kontinuiranih  zelenih livada koje povezuje okolne otočiće, nalaze brojni prokopi i rovovi izdubljenog sedimenta i livade nastali učestalim sidrenjem. Na mjestima odumrlih dijelova livada sada se nalaze naselja invazivne alge Caulerpa cylindracea. Također, uočena je prisutnost poveće količine otpada poput limenki, plastičnih boca i konzervi.

Obnavljanje livada posidonije gotovo je nemoguće. Stoga Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije provodi kontinuiran monitoring livada posidonije u području cijele Dubrovačko-neretvanske županije te ulaže značajne napore u edukaciju dionika u prostoru u cilju sprječavanja uništavanja i nestanka livada posidonije. Potrebno je sustavno provoditi mjere zaštite i očuvanja, kontinuirano pratiti stanje na terenu te educirati stanovništvo kako bi se spriječili negativni utjecaji na livade posidonije.