Očuvanje i zaštita ptica jedna je od aktivnosti koje provodi Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije te je u suradnji s Ornitološkim društvom Brkata sjenica tijekom 2019. godine provela monitoring pojedinih vrsta ptica u području europske ekološke mreže HR1000031 Delta Neretve. Proveden je monitoring zimujućih populacija ptica (International Waterbird Census) s naglaskom na malog sokola – Falco columbarius, gnijezdećih populacija bukavca –Botaurus sp. i kolonijalnih vrsta čaplji – Ardeidae sp., gnjezdarica tršćaka (čapljica voljak – Ixobrychus minutus, riđa štioka – Porzana porzana, siva štioka – Porzana parva, mala štioka – Porzana pusilla, vodomar – Alcedo atthis, crnoprugasti trstenjak – Acrocephalus melanopogon, brkata sjenica – Panurus biarmicus, eja močvarica – Circus aeruginosus, patka njorka – Aythya nyroca), preletničkih populacija (bukoč – Pandion haliaetus, crnoglavi galeb – Ichthyaetus melanocephalus, pršljivac – Philomachus pugnax, žličarka – Platalea leucorodia, prutka migavica – Tringa glareola, oštrigar – Haematopus ostralegus, veliki prozviždač – Numenius arquata, prugasti prozviždač – Numenius phaeopus, patka batoglavica – Bucephala clangula, crna prutka – Tringa erythropus, zlatar pijukavac – Pluvialis squatarola, krivokljuna prutka – tringa nebularia i ždral – Grus grus) i gnijezdećih populacija vrsta leganj – Caprimulgus europaeus, vlastelica – Himantopus himantopus, morski kulik – Charadrius alexandrinus i crvenokljuna čigra – Sterna hirundo.

Za potrebe monitoringa ptica, područje Delte Neretve podijeljeno je na više manjih područja (tzv. ploha prebrojavanja). Najčešće se to radi na način da svaka od ploha predstavlja jednu manju posebnu cjelinu sa svojim specifičnostima po pitanju obale, sprudova, plićina i raslinja. Prilikom monitoringa koristile su se metoda totalnog prebrojavanja i metoda slušanja pjeva na zadanih plohama, odnosno na pogodnim staništima za pojedine ptičje vrste. Uz dalekozor, odrađivao se obilazak pogodnih staništa, pregled cijelog područja, a u terenske karte zabilježene su točne koordinate, broj i vrsta viđenih ptica. Metoda slušanja pjeva korištena je prilikom monitoringa legnja, pri čemu se na zadanim točkama pet minuta slušalo javljanje ptica bez zvukovnog vaba, a zatim dvije minute sa zvukovnim vabom.

Monitoring je bio uspješan i može se tvrditi da je područje Delte Neretve i dalje sinonim za ptičje carstvo, iznimno važno i prepoznato kako na nacionalnoj razini tako i na međunarodnoj. Kao močvarno stanište, Delta Neretve jedno je od pet područja u Republici Hrvatskoj zaštićeno Ramsarskom konvencijom, čime je područje dobilo status prirodnog dobra koje predstavlja bogatstvo cjelokupnog čovječanstva. Iako je cjelovito područje ušća vrijedno, zaštićen je samo jedan dio koji uključuje jugoistočnu stranu obale ušća, te ušće Male Neretve i to u kategoriji posebnog rezervata ihtiološko-ornitološkog.

Kako bi se cijelo područje ušća adekvatno zaštitilo, u tijeku je proširenje granica posebnog ihtiološko-ornitološkog rezervata Delta Neretve – jugoistočni dio na područje lagune Parila.

Ptice su skupina životinja koja ima ključnu ulogu u funkcioniranju ekosustava i koja izravno utječe na ljudsko zdravlje, ekonomiju i proizvodnju hrane. Istraživanjima je dokazano da ptice pojedu između 400 i 500 milijuna insekata godišnje, a koliko su ptice korisne i potrebne govori činjenica da je postavljanje kućica za ptice postalo uobičajenom praksom u kontroli štetočina diljem cijele Europe. Njihova uloga kao oprašivača izravno nam koristi jer 5% biljaka koje ljudi koriste za hranu i lijekove su oprašene pticama. Ptice lešinarke iznad glave mogu djelovati zastrašujuće, no tijekom svog životnog vijeka jedna ptica lešinar pruža usluge zbrinjavanja otpada u vrijednosti od gotovo 80.000 kuna jer su upravo one zaslužne da lešina nestane prije nego dođe do razvoja i širenja bjesnoće, tuberkuloze i ostalih smrtonosnih bolesti.

Osim toga, ptice pojedeno sjeme biljaka raspršuju kroz svoj izmet i na taj način unose biljke nazad u uništene ekosustave, pa čak i raznose sjeme preko mora i oceana. One su pomogle oblikovati biljni svijet koji danas vidimo oko nas. Staništa kao što su šume, močvare i pašnjaci utječu na kvalitetu ljudskog života jer su skladište ugljika, drže klimu stabilnom, proizvode kisik i pretvaraju onečišćujuće tvari u hranjive sastojke a bez ptica mnogi takvi ekosustavi ne bi ni postojali jer one održavaju ravnotežu između biljaka i svejeda, predatora i plijena.

Ne treba zaboraviti da su ljudi stoljećima crpili inspiraciju iz ptičjeg svijeta – rezultat toga su i tehnologija leta te izum patentnih zatvarača po uzoru na perje. Ptice su glasnici koji govore o zdravlju našeg planeta – široko su rasprostranjene i brzo reagiraju na promjene u okolini i zbog toga su naš sustav ranog upozoravanja na probleme.