Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije dana 09. veljače 2021. godine održala je prvu od ukupno četiri predviđene radionice za dionike u okviru izrade Plana upravljanja za zaštićena područja i područja ekološke mreže: HR4000015 Malostonski zaljev, Posebni rezervat u moru Malostonski zaljev (PU 6146), u sklopu projekta Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000, putem Zoom online platforme.

Pozdravne riječi prisutnima uputili su ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije Marijana Miljas Đuračić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Aljoša Duplić te župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, a radionici su prisustvovali predstavnici Općina Ston, Dubrovačko primorje i Janjina, Turističke zajednice Ston, Zavoda za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije, Ministarstva poljoprivrede, FLAGA-a Južni Jadran, Regionalne agencije DUNEA, Sveučilišta u Dubrovniku, Udruge Stonski školjkari, Dubrovačko-neretvanske županije, Mareca d.o.o.Neum i dr., koji su prepoznati kao iznimno važni dionici u postupku izrade Plana upravljanja Malostonski zaljev.

Nakon predstavljanja svrhe i procesa izrade strateškog dokumenta Plana upravljanja, prisutni su se upoznali s područjem ekološke mreže HR4000015 Malostonski zaljev i zaštićenim područjem Posebni rezervat u moru Malostonski zaljev te projektima i djelatnostima Javne ustanove koje se provode s ciljem zaštite i očuvanja prirodnih vrijednosti Malostonskog zaljeva.
U sklopu radionice sudionici su na temelju vlastitog iskustva i poznavanja spomenutih područja identificirali vrijednosti područja i pritiske na području Malostonskog zaljeva. Također, dionici su doprinijeli izradi elemenata vizije s ciljem određivanja budućeg višegodišnjeg strateškog upravljanja i kreiranju novih vrijednosti te zaštite prirodne baštine Malostonskog zaljeva. Dionici imaju važnu ulogu u poznavanju područja, vrijednostima i ugrozama istih te će njihova iskustva, mišljenja kao i svakodnevno djelovanje u ciljanom području svakako imati veliki utjecaj u izradi konačnog dokumenta – Plana upravljanja. Rezultati prikupljeni tijekom radionica koristit će se prilikom obrade podataka i njihovom implementiranju u konačan dokument predmetnog Plana upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000.

Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19) propisana je izrada planova upravljanja za sva zaštićena područja i područja ekološke mreže. Plan upravljanja je strateški dokument javne ustanove kojim se utvrđuje stanje zaštićenog područja ili područja ekološke mreže te određuju ciljevi upravljanja, aktivnosti za postizanje ciljeva i pokazatelji provedbe plana. Javna ustanova u procesu je izrade pet planova upravljanja za zaštićena područja i područja ekološke mreže Natura 2000, koji sukladno Uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (Narodne novine br. 80/19) obuhvaćaju područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove, kopneni i morski dio otoka Korčule, poluotoka Pelješca, Općine Konavle, Malostonskog zaljeva te područje očuvanja značajno za ptice Srednjedalmatinski otoci i Pelješac.

Cilj projekta je razviti učinkovit okvir za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000 kroz izradu planova upravljanja područjima ekološke mreže, jačanje kapaciteta dionika za upravljanje ekološkom mrežom kroz njihovu edukaciju i intenziviranje komunikacije o važnosti očuvanja vrsta i staništa koji su ciljevi očuvanja ekološke mreže.

Nositelj projekta Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000 je Uprava za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a partner na projektu je Zavod za zaštitu okoliša i prirode. Suradnici na projektu su javne ustanove nacionalnih parkova i parkova prirode, javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na razini županija te javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na razini gradova/općina .

Projekt je sufinanciran iz Europskih strukturnih investicijskih fondova kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Ukupna vrijednost projekta je 186.497.150,36 kuna, od čega Europska unija sufinancira iznos od 158.503.452,80 kuna.