Djelatnice Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije u suradnji s rekreacijskim centrom Cadmos Village, dana 17. svibnja 2024. godine održale su stručnu edukaciju na temu Kornjače u našem zavičaju učenicima od šestog do osmog razreda Osnovne škole Montovjerna u sklopu projekta Suživot s prirodom.

Cilj stručne edukacije, na kojoj je sudjelovalo 15-ero učenika, bio je podizanje razine svijesti o zaštiti i očuvanju kornjača našeg zavičaja, kao i o prirodnim vrijednostima te način na koji svaki pojedinac može doprinijeti očuvanju slatkovodne, morske i kopnene kornjače u njihovim staništima.

Učenicima je kroz edukaciju približena važnost zaštite i očuvanja slatkovodnih kornjača kao i upoznavanje sa staništem ovih zaštićenih, ugroženih i rijetkih vrsta. Interaktivnom komunikacijom, djeca su naučila razlike u izgledu između kopnene, morske i slatkovodne kornjače, posebice barske i riječne. Objašnjene su im životne navike slatkovodnih kornjača kao što su prehrana, sunčanje, izgled i polaganje jaja, ali i način na koje preživljavaju u nepovoljnim životnim uvjetima. Poseban naglasak dao se na odgovorno ponašanje u prirodi te zaštiti i očuvanju prirodnih vrijednosti.

Glavna poruka ove radionice je:

  • ne zatrpavajmo i ne ograđujmo lokve, kanale i vodotoke – staništa kornjača;
  • odgovorno se ponašajmo prema egzotičnim kornjačama – kućnim ljubimcima jer njihovim puštanjem u prirodu možemo ugroziti riječne i barske kornjače u područjima na kojima obitavaju.

Riječna kornjača (Mauremys rivulata) obitava jedino u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, dok barska kornjača (Emys orbicularis) obitava gotovo u svim dijelovima Hrvatske. Autohtone su vrste slatkovodnih kornjača u Hrvatskoj i obje su strogo zaštićene, a ujedno i Natura 2000 vrsta.

Kornjače su najstarije živuće skupine gmazova, a na području Hrvatske obitava šest zavičajnih i jedna invazivna strana vrsta, od kojih tri nastanjuju more (glavata želva, zelena želva i sedmopruga usminjača) a ostatak kopneno područje (kopnena kornjača, barska kornjača i riječna kornjača).

Kopnene kornjače ugrožene su prvenstveno nestankom njihovih prirodnih staništa, zbog unošenja stranih invazivnih vrsta kao i lova zbog hrane i prodaje. Morske kornjače stradavaju zbog posljedica zagađenja mora različitim otpadom, posebno plastičnom ambalažom koju progutaju zamijenivši je za hranu te u ribarskim mrežama ili od posljedica ranjavanja brodskim propelerom.