Međunarodni dan šuma obilježava se svake godine 21. ožujka, s ciljem podizanja svijesti o važnosti šuma u očuvanju okoliša. Međunarodni dan šuma proglasila je Generalna skupština Ujedinjenih naroda 1971. godine.

Tema ovogodišnjeg svjetskog dana šuma je: Šume i inovacije. Ključne poruke ovogodišnje teme su da uz pomoć tehnologije i inovacija možemo poboljšati gospodarenje šumama, spriječiti njihovu degradaciju, očuvati bioraznolikost i skladištenje ugljika. Inovativni pristupi uključuju obnovu šuma i sadnju drveća na degradiranom zemljištu, dok istraživanja i znanost pomiču granice onoga što možemo učiniti s drvetom i drugim šumskim proizvodima u smjeru stvaranja alternativa neodrživim materijalima kao što su beton, čelik, plastika i sintetička vlakna.

Šume su uvijek bile važan resurs za život čovjeka. Osim što osiguravaju hranu, drvo za ogrijev ili izradu raznih alata, materijal za nastambe i namještaj od povijesti pa do danas, važan su izvor kisika bez kojega ne bi postojali te pridonose kvaliteti i načinu života na Zemlji. One također utječu na klimu ublažavajući klimatske promjene, povećavaju plodnost tla, štite od bujica i poplava, pohranjuju ugljika, služe kao staništa za više od polovice svih kopnenih biljaka i životinja.

Unatoč svemu što mu šume pružaju,  čovjek  ih i dalje bez prestanka uništava. Zbog sve češćih požara, lošeg gospodarenja, kiselih kiša te utjecaja nametnika u velikoj smo opasnosti od gubitka velike površine prirodnih šuma.

Gotovo polovicu kopnene površine Republike Hrvatske zauzimaju šume, što nas svrstava u jednu od najšumovitijih zemalja u Europi. Od toga je 95 % prirodnih šuma, a ne umjetno zasađenih. U Hrvatskoj se nalazi 105 tipova šumskih zajednica.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije upravlja s ukupno 10 zaštićenih područja u sladu sa Zakonom o zaštiti prirode, koja predstavljaju vrijedne šumske ekosustave. Spomenuta područja zaštićena su u kategorijama posebnih rezervata šumske vegetacije (Čempresada Pod Gospu i Kočje), park-šume (Velika i Mala Petka, Hober, Ošjak, Gornje Čelo i Donje Čelo) i značajnih krajobraza (Badija, Predolac-Šibenica i Uvala Vučine). Također mnoge šume i šumska zemljišta ciljevi su očuvanja područja ekološke mreže Natura 2000 u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, koja su pod upravljanjem ove Javne ustanove.

Kroz različite projekte, edukacije o štetnosti požara na šumske i slične ekosustave, istraživanja i monitoringe, Javna ustanova doprinosi očuvanju ciljnih vrsta i stanišnih tipova šumskih ekosustava u području Dubrovačko-neretvanske županije, no na svakom je pojedincu da svojim ponašanjem i djelovanjem slijedi isti pozitivan primjer za svaki šumski ekosustav u svojoj blizini.