Svjetski dan šuma - Šume i zdravlje

Generalna skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 21. ožujka Međunarodnim danom šuma kojim se nastoji osnažiti svijest o važnosti i vrijednosti šuma  i šumskih ekosustava za dobrobit čovječanstva. Međunarodnim danom šuma, potiču se države na poduzimanje lokalnih, nacionalnih i međunarodnih napora, u organizaciji aktivnosti koje uključuju zaštitu i očuvanje šumskih ekosustava.

Obilježavanje ovogodišnjeg Međunarodnog dana šuma u znaku je teme Šume i zdravlje, odnosno Zdrave šume za zdrave ljude. Opće je prihvaćena činjenica da su zdrave šume iznimno važne i za zdravlje ljudi, što je osobito postalo uočljivo za vrijeme pandemije kada su se ljudi ponovno okrenuli ka prirodi i pohrlili u šume. Šetnja šumom blagotvorno utječe i na fizičko i na psihičko zdravlje ljudi. Ono što je manje poznato je da su šume uslijed klimatskih promjena veoma ugrožene te da i njima treba pomoći da ostanu zdrave i vitalne.

Šume su kroz povijest bile odlučujući resurs za preživljavanje čovjeka. Osiguravale su zaštitu, značajni dio hrane, drvo za ogrijev i pripremu hrane, oruđe, oružje te građu za čovjekove nastambe. Osim toga, šume osiguravaju cijeli niz dobrobiti i općekorisnih funkcija za čovjeka kroz usluge ekosustava kao što su zaštita od erozije, bujica i poplava, utjecaj na vodni režim i kvalitetu voda, utjecaj na plodnost tla, utjecaj na klimu i ublažavanje klimatskih promjena, zaštita i unaprjeđenje čovjekovog okoliša, stvaranje kisika, vezivanje ugljika i pročišćivanje atmosfere, rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija, podržavanje bioraznolikosti i  doprinos njenom očuvanju. Također, šume su važne za pohranu ugljika s velikim kapacitetom vezivanja ugljičnog dioksida, imaju važnu ulogu za postizanje klimatske neutralnosti, štite riječna područja i izvorišta voda i najraznovrsniji su ekosistemi na kopnu (šume su stanište za više od pola kopnenih vrsta životinja, biljaka i insekata).

Usprkos svim neprocjenjivim ekološkim, privrednim, društvenim i zdravstvenim dobrobitima, čovjek i dalje uništava šume bez kojih ne može živjeti. Uz sve izraženije utjecaje klimatskih promjena šumama treba posvetiti veliku pozornost kako ih uslijed lošeg gospodarenja, požara, poremećenog režima voda, kukaca, glodavaca, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, kiselih kiša i dr. ne bismo izgubili.

U Hrvatskoj se šume i šumska zemljišta prostiru na 49.3% kopnene površine, od čega se u vlasništvu Republike Hrvatske nalazi 76% šuma, dok se u vlasništvu privatnih šumoposjednika nalazi 24% šumskih površina. Time se ubrajamo u jednu od najšumovitijih europskih država. Glavna odlika naših šuma leži upravo u činjenici da je 95% prirodnih šuma, za razliku od mnogih europskih i svjetskih šuma koje su pretvorene u plantaže i monokulture. Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa zahvaljujući specifičnom geografskom položaju Republike Hrvatske koji je na granici eurosibirsko‐sjevernoameričke i mediteranske regije, u Hrvatskoj se nalazi 105 tipova šumskih zajednica.

Jedan od vidova očuvanja šuma i šumskih zajednica u Hrvatskoj je njihova zaštita sukladno Zakonu o šumama (Narodne novine broj 68/18, 115/18, 98/19, 32/20 i 145/20 ) te Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine broj 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19) temeljem kojih danas u Hrvatskoj imamo 35 posebnih rezervata šumske vegetacije. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije upravlja s ukupno 10 zaštićenih područja, koja predstavljaju vrijedne šumske ekosustave. Spomenuta područja zaštićena su u kategorijama posebnih rezervata šumske vegetacije (Čempresada Pod Gospu i Kočje), park-šume (Velika i Mala Petka, Hober, Ošjak, Gornje Čelo i Donje Čelo) i značajnih krajobraza (Badija, Predolac-Šibenica i Uvala Vučine). Također mnoge šume i šumska zemljišta ciljevi su očuvanja područja ekološke mreže Natura 2000 u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, koja su pod upravljanjem ove Javne ustanove.

Kroz različite projekte, edukacije o štetnosti požara na šumske i slične ekosustave, istraživanja i monitoringe, Javna ustanova doprinosi očuvanju ciljnih vrsta i stanišnih tipova šumskih ekosustava u području Dubrovačko-neretvanske županije, no na svakom je pojedincu da svojim ponašanjem i djelovanjem slijedi isti pozitivan primjer za svaki šumski ekosustav u svojoj blizini.