Generalna skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 21. ožujka Međunarodnim danom šuma kojim se želi podići svijest o važnosti svih vrsta šuma. Na Međunarodni dan šuma, države se potiču za poduzimanje lokalnih, nacionalnih i međunarodnih napora, kako bi organizirale aktivnosti koje uključuju zaštitu i očuvanje šumskih ekosustava. Ovogodišnja tema Međunarodnog dana šuma glasi – Šume i održiva proizvodnja i potrošnja.

Šume su kroz povijest bile odlučujuće za preživljavanje čovjeka. Osiguravale su zaštitu, značajni dio hrane, drvo za ogrijev i pripremu hrane, oruđe, oružje te građu za čovjekove nastambe. Osim toga, šume osiguravaju cijeli niz dobrobiti za čovjeka kroz usluge ekosustava kao što su zaštita od erozije, bujica i poplava, utjecaj na vodni režim i kvalitetu voda, utjecaj na plodnost tla, utjecaj na klimu i ublažavanje klimatskih promjena, zaštita i unaprjeđenje čovjekovog okoliša, stvaranje kisika, vezivanje ugljika i pročišćivanje atmosfere, rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija, podržavanje bioraznolikosti i  doprinos njenom očuvanju. Također, šume su važne za pohranu ugljika s velikim kapacitetom vezivanja ugljičnog dioksida, imaju važnu ulogu za postizanje klimatske neutralnosti, štite riječna područja i izvorišta voda i najraznovrsniji su ekosistemi na kopnu (šume su staništa za više od pola kopnenih vrsta životinja, biljaka i insekata).

Usprkos svim neprocjenjivim ekološkim, privrednim, društvenim i zdravstvenim dobrobitima, čovjek i dalje uništava šume bez kojih ne može živjeti. Krčenje i požari su ozbiljni problemi u svijetu, stoga šumama treba posvetiti veliku pozornost kako ih uslijed lošeg gospodarenja, požara, poremećenog režima voda, kukaca, glodavaca, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, kiselih kiša i dr. ne bismo izgubili.

Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa zahvaljujući specifičnom geografskom položaju Republike Hrvatske koji je na granici eurosibirsko‐sjevernoameričke i mediteranske regije, u Hrvatskoj imamo 105 tipova šumskih zajednica. Jedan od vidova čuvanja šuma i šumskih zajednica u Hrvatskoj je njihova zaštita temeljem Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine broj 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19) te sukladno navedenoj zaštiti danas u Hrvatskoj imamo 35 posebnih rezervata šumske vegetacije. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije upravlja s ukupno 10 zaštićenih područja, koja predstavljaju vrijedne šumske ekosustave. Spomenuta područja zaštićena su u kategorijama posebnih rezervata šumske vegetacije (Čempresada Pod Gospu i Kočje), park-šume (Velika i Mala Petka, Hober, Ošjak, Gornje i Donje Čelo) i značajnog krajobraza (Badija, Predolac-Šibenica i Uvala Vučine).

Kroz različite projekte, edukacije o štetnosti požara na šumske i slične ekosustave, istraživanja i monitoringe, Javna ustanova doprinosi očuvanju ciljnih vrsta i stanišnih tipova šumskih ekosustava u području Dubrovačko-neretvanske županije, no na svakom je pojedincu da svojim ponašanjem i djelovanjem slijedi isti pozitivan primjer za svaki šumski ekosustav u svojoj blizini.