Pedagoško-spoznajna radionica Zelene razglednice, kao dio aktivnosti projekta Promicanje održivog razvoja prirodne baštine doline Neretve održana je 17. svibnja 2019. godine u organizaciji Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije.
Predavanje o flori i fauni Baćinskih jezera za dvadesetak učenika četvrtih razreda održano je u prostorijama Osnovne škole Vladimira Nazora Ploče kao teorijski dio radionice koje je poslužilo kao temelj praktičnom dijelu, izradi zelenih razglednica. Naime, učenici su iz ponuđenih fotografija najčešćih vrsta koje obitavaju na području Baćinskih jezera, odabrali najdraže te ih oslikavali tehnikom akvarela.
Novonastale zelene razglednice, kao zeleno autorsko djelo svakog od učenika, bile su spremne za dostavu njihovim prijateljima, rodbini i poznanicima.
Cilj ove edukacije je popularizacija prirodoslovlja te podizanje razine svijesti učenika o zaštiti prirode.
Područje Baćinskih jezera čine kriptodepresije ispunjene slatkom vodom, a sastoje se od šest spojenih i jednog odvojenog jezera: Oćuša, Crniševo, Podgora, Sladinac, Šipak, Plitko jezero i Vrbnik. Površinom je najveće jezero Oćuša, dok najveću dubinu ima jezero Crniševo. Vrbnik je jedino odvojeno jezero, a ujedno ima i najmanju površinu. Ukupna površina jezera je relativno mala i iznosi svega 1,38 km2.
FLORA
Baćinska jezera su stanište mnogih močvarnih biljnih zajednica rijetkih na istočnojadranskoj obali. Najrasprostranjeniji su tršćaci, dok su strimiji dijelovi obale obrasli šikarama rakite.
FAUNA
Vretenca tvore važnu skupinu kukaca čiji životni put povezuje vodene i kopnene ekosustave. Osim zbog evolucijske starosti, vretenca su značajna jer nam njihova prisutnost potvrđuje bogatstvo i očuvanost ekosustava u kojima žive.
Ribe su najraznolikija i najmnogobrojnija skupina kralješnjaka. Baćinska jezera imaju izrazito bogatu ihtiofaunu. Stanište su za 24 vrste riba, od čega su njih 9 rijetke endemične vrste.
Gmazovi su životinje koje nas mogu zadiviti već svojim prilagodbama na okoliš u kojmu žive. Predstavljaju izuzetno važne članove ekosustava i nezamjenjive članove hranidbenih lanaca. Gmazovi imaju relativno ograničene mogućnosti rasprostranjivanja, te je stoga iznimno važno očuvati njihova staništa.
Ptice čine najraznovrsniji razred među kopnenim kralježnjacima, te uvelike doprinose bioraznolikosti Baćinskih jezera.