Kornjače kućni ljubimci – rastuća prijetnja opstanku riječne i barske kornjače
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije i Udruga Hyla kroz duži niz godina ulažu znatne napore na polju istraživanja i zaštite riječne kornjače i barske kornjače u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Riječna kornjača (Mauremys rivulata) i barska kornjača (Emys orbicularis) jedine su autohtone vrste slatkovodnih kornjača u Hrvatskoj, a samo u području naše Županije žive obje vrste. Strogo su zaštićene zakonskim propisima Republike Hrvatske te su ciljne vrste očuvanja ekološke mreže Europske unije (Natura 2000). Naseljavaju Konavosko i Stonsko polje te dijelove delte rijeke Neretve. Uz navedene lokalitete, riječna dolazi u tri lokve na području sela Majkovi, a barska na otocima Mljetu i Korčuli. Nažalost, nisu sve populacije u najboljem stanju, a posljednjih godina nisu pronađene u nekim područjima koja su naseljavale u prošlosti te postoji mogućnost kako su na njima potpuno izumrle. To se posebno odnosi na riječnu kornjaču koja za razliku u Europi široko rasprostranjene barske, naseljava samo manji dio južne Europe, a sjevernu i zapadnu granicu njene rasprostranjenosti čini upravo Dubrovačko-neretvanska županija.
Živi svijet lokvi i drugih slatkovodnih staništa, uz već utvrđene prijetnje poput ribolovnih alata (vrše i mreže), betoniranja obala i fragmentacije staništa već prirodno izoliranih populacija, pod sve je većim pritiskom i zbog porasta unošenja alohtonih vrsta. Takvi su primjeri crvenouha i žutouha kornjača, podvrste izvorno sjevernoameričke vrste znanstvenog naziva Trachemys scripta. Već duži niz godina ovi se popularni kućni ljubimci namjerno puštaju u slatke vode diljem svijeta, pa tako i kod nas. Isprva male i dugačke svega nekoliko centimetara kroz nekoliko godina dosegnu nešto veće dimenzije te takve mnogim vlasnicima postanu problem, koji pogrešno pokušaju riješiti puštanjem životinja u prirodu. Unesene vrste postaju poseban problem ukoliko se u novom staništu počnu razmnožavati, a takav je slučaj djelatnik Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije zabilježio u zagrebačkom parku Bundek. Crvenouha kornjača opažena je za vrijeme polaganja jaja na obali jezera, a o događaju su odmah obaviješteni članovi Udruge Hyla koji s djelatnicima Javne ustanove već godinama rade na zaštiti i očuvanju barske kornjače i riječne kornjače u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Iako u našoj Županiji razmnožavanje crvenouhe kornjače još uvijek nije potvrđeno, sve veći broj zabilježenih jedinki drži se potencijalno značajnom prijetnjom.
Ovim putem apeliramo na stanovnike naše Županije da alohtone vrste nikada ne puštaju u prirodu. To se posebno odnosi na navedene kornjače, ali i ribe čije predstavnike iz različitih dijelova svijeta sve češće nalazimo u našim slatkim vodama. Puštanje u prirodu neželjenih kućnih ljubimaca, pokušaji kontrole komaraca i ostalih kukaca nastanjivanjem drugih vrsta u njihova staništa, ili pak pogrešno vjerovanje kako će nove vrste povećati postojeću bioraznolikost, samo su neki od načina kojima alohtone vrste dospijevaju u nova staništa. Osim što se radi o nezakonitoj radnji, sigurno je i da će ukoliko se prilagode novom staništu, imati negativan utjecaj na postojeću bioraznolikost. Tada ih osim stranim, neautohtonim ili nezavičajnim nazivamo i invazivnim vrstama, a njihova kontrola i suzbijanje jedan je od najvećih izazova zaštite prirode u Europi.
O invazivnim vrstama u Hrvatskoj više možete saznati na sljedećoj poveznici:
http://www.invazivnevrste.hr/?page_id=56
Priopćenje Udruge Hyla možete pronaći na sljedećim poveznicama:
http://www.hhdhyla.hr/2-uncategorised/318-egzoticne-kornjace-kad-ljudi-iz-ljubimaca-stvore-problem