Korčula svjedočila prvom zabilježenom gniježđenju glavate želve u Hrvatskoj

Na plaži Pržina u Lumbardi na otoku Korčuli 10. rujna 2025. godine pronađeno je prvo gnijezdo glavate želve (Caretta caretta) u Republici Hrvatskoj. Vijest je izazvala oduševljenje među stručnjacima za zaštitu prirode, ali i lokalnim stanovnicima, jer potvrđuje da se Jadransko more sve više pretvara u važno stanište ove ugrožene vrste.

Gnijezdo je otkrio mještanin Branko Ćeran, koji je tijekom šetnje plažom uočio neobičan prizor – skupinu od petnaestak mladunaca kako usred dana kreću prema moru. Budući da se male kornjače u pravilu izlegu i kreću u more noću ili u ranim jutarnjim satima, prizor u popodnevnim satima bio je potpuno neočekivan. Nalaz je odmah prijavljen stručnjacima Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i Instituta Plavi svijet, koji su potvrdili da se radi o prvom službeno dokumentiranom gnijezdu glavate želve u Republici Hrvatskoj.

Morske kornjače ubrajaju se među najugroženije životinjske vrste, te su strogo zaštićene u Republici Hrvatskoj temeljem Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine broj 80/13, 15/18, 14/19, 127/19, 155/23) i odredbama Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine broj 114/13 i 73/16) te brojnim nacionalnim i međunarodnim propisima. Glavata želva strogo je zaštićena vrsta u Hrvatskoj, a u cijelom Mediteranu ubraja se među najpoznatije morske kornjače. Do sada su njihova gniježđenja bila zabilježena uglavnom u Grčkoj, Turskoj i na Cipru, dok se Jadransko more smatralo prvenstveno hranilištem i migracijskim područjem. Otkriće na Korčuli pokazuje da se granice gniježđenja šire, što je od velikog značaja za istraživanja i zaštitu ove vrste.

Pojava gnijezda na našoj obali postaje sve izglednija, stoga stručnjaci pozivaju građane na oprez ako tijekom ljeta na pješčanim plažama primijete tragove koji podsjećaju na prolazak malog gusjeničara, da ih fotografiraju i prijave točnu lokaciju. To će omogućiti stručnjacima da provjere radi li se o pokušaju gniježđenja. Izuzetno je važno upamtiti: gnijezdo se ni u kojem slučaju ne smije iskopavati niti otvarati! Ako pak naiđete na tek izlegle kornjačice, osigurajte im nesmetan put do mora, fotografirajte ih i dojavite nadležnim službama. Možda se upravo neka od njih za 15 do 30 godina vrati položiti jaja na istu plažu s koje je krenula u život.

Stručnjaci upozoravaju da je očuvanje prirodnih plaža od presudne važnosti za buduća gniježđenja. Posebnu prijetnju predstavljaju svjetlosno onečišćenje, intenzivna turistička aktivnost i razni oblici uznemiravanja u priobalju.

Slijedom ovog velikog otkrića, podsjetimo kako je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, povodom Svjetskog dana morskih kornjača, koji se obilježava 16. lipnja 2022. godine u suradnji s  Centrom za oporavak morskih kornjača – Aquarium Pula, organizirala 2022. godine manifestaciju povratka dviju oporavljenih jediniki glavatih želva: Mini Kok i Luka Amadeo u prirodu na istoimenoj plaži na kojoj je prvi puta zabilježeno gnijezdo ove posebno ugrožene vrste. Sve aktivnosti koje Javna ustanova obavlja na terenu s ciljem su zaštite i očuvanja prirodnih vrijednosti, ali i edukacije stanovništva i podizanja svijesti o važnosti očuvanja strogo zaštićenih vrsta za ekosustav, u ovom slučaju morski okoliš o kojem prilično ovisimo.

Glavata želva je široko rasprostranjena u priobalnim područjima tropskih i suptropskih mora Atlantskog, Tihog i Indijskog oceana. Također je uobičajena u morima umjerenih područja i jedina je vrsta koja se u njima i gnijezdi. Najčešća je vrsta Mediteranskog i Jadranskog mora. Najveća gnjezdilišta ove vrste u Mediteranu su na grčkoj, turskoj i ciparskoj obali, a nešto manja na libijskoj, sirijskoj, izraelskoj, egipatskoj i tuniskoj obali. Populacija koja naseljava Jadran dio je populacije koja se razmnožava u Grčkoj. Procijenjeno je da u cijeloj mediteranskoj populaciji ima oko 5 000 spolno zrelih ženki. Glavata želva je svejed, jede i morske cvjetnice i mesojed, a hrani se raznim vrstama morskih životinja: spužvama, meduzama, ježincima, mekušcima, školjkašima, rakovima i ribama. Ima izuzetno jake čeljusti kojima lomi tvrde oklope svoga plijena. S obzirom na to da živi u moru, glavata želva razvila je snažne prednje i stražnje peraje zahvaljujući kojima lakše putuje i održava smjer u kojem se kreće. Prosječna brzina njezinog kretanja iznosi oko pet kilometara na sat i najčešće živi 60-ak godina.

Morske kornjače izložene su ljudskim utjecajima koji svakodnevno prijete njihovom opstanku kao što su otpad u moru, klimatske promjene, protuzakoniti lov, pomorski promet, izljevi nafte, umjetna rasvjeta, neplanirani i nekontrolirani obalni razvoj, te destruktivne ribolovne tehnike. Nazivaju se još i krovnim vrstama  što znači da njihovom zaštitom štitimo i njihovo stanište, a samim time i druge vrste koje žive u tom staništu.

Ovim putem apeliramo na sve ljubitelje prirode i lokalno stanovništvo da ukoliko spaze ozlijeđenu ili uginulu jedinku glavate želve dojave svoja opažanja putem Protokola za dojavu i djelovanje u slučaju pronalaska uginulih, bolesnih ili ozlijeđenih strogo zaštićenih morskih životinja u čijem radu sudjeluje i Javna ustanova pored ovlaštenih veterinarskih ambulanti, Veterinarskog fakulteta, Hrvatskog veterinarskog instituta, Aquariuma Pula. Osnovni broj kojem se mogu obratiti svi koji naiđu na ozlijeđenu ili uginulu kornjaču je 112, jedinstveni europski broj za hitne slučajeve ili direktno na kontakte Javne ustanove na 099/4411-533 i/ili e-mail info@zastita-prirode-dnz.hr.

Uključivanjem lokalnog stanovništva u aktivnosti koje provodi Javna ustanova želi se potaknuti pozitivne promjene na Jadranu kako bi se ponovno uspostavila ravnoteža između ljudi i morskog svijeta s ciljem kreiranja puta prema održivoj budućnosti. U aktivnostima koje provodi Javna ustanova, iznimno je važna podrška lokalnog stanovništa, bez čije podrške i aktivnog uključivanja zaštita prirode na jedan način i nema smisla budući da je važno zajednički djelovati za očuvanje svih prirodnih vrijednosti koje su nam dane na upravljanje za buduće generacije.

Video zapis jedinki glavatih želva na Korčuli možete pogledati na sljedećoj poveznici:

https://www.facebook.com/watch/?v=1302391104215823&ref=sharing