Djelatnici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije u sklopu Opće planinarske škole Hrvatskog planinarskog društva Sniježnica proveli su polaznike planinarske škole, uz stručno vođenje, u obilazak Đurovića špilje i špilje Šipun dana 17. veljače 2024. godine.
Članovi društva, uz obilazak Đurovića špilje i špilje Šipun, imali priliku doznati nešto više o postanku špilja i špiljskog nakita s osvrtom na biospeleološki značaj i važnosti svih organizama u špiljama za cjelokupni ekosustav. Cilj stručnog obilaska bila je edukacija prisutnih sudionika s naglaskom na važnost špiljskih ekosustava. Speleološki objekti (špilje i jame) omogućuju direktan uvid u izgled krškog podzemlja te pružaju bogat i nepresušan izvor za geomorfološka, geološka, hidrogeološka, biološka, paleontološka, arheološka i fizikalna istraživanja. Podzemni špiljski prostori pružaju ključno stanište za razne životinjske zajednice te čuvaju dokaze prošlog života, klime i geoloških procesa. Uz to su i prirodan rezervar zaliha pitke vode, ključnog elementa u kršu. Voda se kroz šupljikavi krški teren procjeđuje u podzemlje pri čemu nastaje vrlo razvijen podzemni krajolik koji čuva čak 70% zaliha pitke vode u Hrvatskoj.
Đurovića špilja nalazi se ispod stajne staze dubrovačke zračne luke u mjestu Čilipi, procijenjene starosti oko 5000 godina. Od estetski vrijednih tipova siga zabilježeni su: stalaktiti, stalagmiti, sigaste prevlake, saljevi i zavjese. Najveće nakupine siga zabilježene su na nekoliko izdvojenih lokacija kanala i Dvorane. U šupljini nazvanoj Kapelica zidovi i vertikalni kanal (dimnjak) koji vodi prema površini stijena je potpuno prekriven saljevima sa stalaktitima i sigastom prevlakom. Duž stropa i glavnih pukotina u kanalu obilna je pokrivenost stalaktitima. Dvorana Dubrovačke republike odlikuje se, uz Kapelicu, estetski najvrjednijim sigama.
Špilja Šipun smještena je na sjeveroistočnom dijelu poluotoka Rat u Cavtatu i zaštićena je kao geomorfološki spomenik prirode 1963. godine, te je ujedno prva poznata i istražena anhijalina špilja na svijetu. Poznata je i po velikoj dvorani sa sigastim nakupinama, od kojih najatraktivnija siga nosi ime svetog Vlaha. Geomorfološki gledano, Šipun je polupotopljena špilja s jednim glavnim kanalom duljine 165 metara, koji je preplavljivanjem mora podijeljen u dva dijela, suhi predio i anhijalino jezero. Osim što je špilja Šipun dom određenim endemskim organizmima, ona je ujedno i tipsko nalazište za 18 podzemnih vrsta, što znači da su u njoj po prvi puta nađene, te na temelju tih uzoraka opisane, određene vrste organizama. Javna ustanova je 2012. godine provela dodatna istraživanja jezera u špilji Šipun u cilju monitoringa zbog iznimne biološke vrijednosti.
Kroz svoje djelovanje i aktivnosti Javna ustanova provodi edukativne radionice i stručna vođenja u svrhu edukacije što većeg broja lokalnog stanovništva i stručnih suradnika s ciljem očuvanja izvornosti prirode, kao i doprinosa svakog pojedinca zaštiti, očuvanju, unapređenju zaštićenih dijelova prirode i područja ekološke mreže Natura 2000 te pripadajuće biološke, geološke i krajobrazne raznolikosti Dubrovačko-neretvanske županije.