Radionica Upoznajmo riječnu i barsku kornjaču u Majkovima Radionica Upoznajmo riječnu i barsku kornjaču u Majkovima Radionica Upoznajmo riječnu i barsku kornjaču u Majkovima Radionica Upoznajmo riječnu i barsku kornjaču u Majkovima

Djelatnice Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije u suradnji sa Osnovnom školom Montovjerna, dana 26. travnja 2024. godine održale su edukativnu radionicu Kornjače u našem zavičaju. Interaktivna edukativna radionica na kojoj je sudjelovalo 60-ero djece, u Vatrogasnom domu u Majkovima, posebno je naglasila očuvanje i zaštitu slatkovodnih kornjača kao i upoznavanje sa staništem ovih zaštićenih, ugroženih i rijetkih vrsta. Korištenjem edukativne mape za bojanje i rezanje, te istovremenom interaktivnom komunikacijom, djeca su naučila razlike u izgledu između kopnene, morske i slatkovodne kornjače, posebice barske i riječne. Približene su im životne navike slatkovodnih kornjača kao što su prehrana, sunčanje, izgled i polaganje jaja, ali i način na koje preživljavaju u nepovoljnim životnim uvjetima. Poseban naglasak dao se na odgovorno ponašanje u prirodi te zaštiti i očuvanju prirodnih vrijednosti.

Riječna kornjača (Mauremys rivulata) obitava jedino u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, dok barska kornjača (Emys orbicularis) obitava gotovo u svim dijelovima Hrvatske. Autohtone su vrste slatkovodnih kornjača u Hrvatskoj i obje su strogo zaštićene, a ujedno i Natura 2000 vrsta.

Nakon predavanja, djeca su uz stručno vodstvo djelatnica Javne ustanove, obišla lokve unutar posebnog herpetološkog rezervata Lokve u Majkovima, gdje su promatrala riječnu kornjaču i njeno stanište.

Kornjače su najstarije živuće skupine gmazova, a na području Hrvatske obitava 6 zavičajnih i jedna invazivna strana vrsta, od kojih tri nastanjuju more (glavata želva, zelena želva i sedmopruga usminjača) a ostatak kopneno područje (kopnena kornjača, barska kornjača i riječna kornjača).

Kopnene kornjače ugrožene su prvenstveno nestankom njihovih prirodnih staništa, zbog unošenja stranih invazivnih vrsta kao i lova zbog hrane i prodaje. Morske kornjače stradavaju zbog posljedica zagađenja mora različitim otpadom, posebno plastičnom ambalažom koju progutaju zamijenivši je za hranu te u ribarskim mrežama ili od posljedica ranjavanja brodskim propelerom.

Glavna poruka ove radionice je:

ne zatrpavajmo i ne ograđujmo lokve, kanale i vodotoke – staništa kornjača;

odgovorno se ponašajmo prema egzotičnim kornjačama – kućnim ljubimcima jer njihovim puštanjem u prirodu možemo ugroziti riječne i barske kornjače u područjima na kojima obitavaju.

Cilj ovih radionica bio je podizanje razine svijesti o zaštiti kornjača našeg zavičaja, kao i o prirodnim vrijednostima te upoznavanje djece na koji način svaki pojedinac može doprinijeti očuvanju slatkovodne, morske i kopnene kornjače u njihovim staništima.