Kako očuvati stanište vidre?

Djelatnici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije sudjelovali su na radionici Izrada i razvoj programa praćenja za vidru s jačanjem kapaciteta dionika sustava praćenja i izvješćivanja dana 10. ožujka 2023. godine koja se održala u Eko kampusu Krka Nacionalnog parka Krka u sklopu projekta Razvoj sustava praćenja stanja očuvanosti vrsta i stanišnih tipova i organizaciji Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, s ciljem razvoja sustava praćenja stanja očuvanosti vrsta i stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju.

Radionicu su vodili predstavnici tvrtke Oikon d.o.o.- Institut za primijenjenu ekologiju, a ista je bila namijenjena djelatnicima Hrvatskih voda, javnih ustanova za zaštitu prirode (parkova prirode, nacionalnih parkova i Županijskih JU) područja na kojima je utvrđena prisutnost vidre i koje su zadužene za učinkovito praćenje stanja vrsta i njihovu zaštitu, ribolovcima i ribolovnim društvima, nevladinim organizacijama civilnog društva za zaštitu prirode, ovlaštenim oporavilištima za divlje životinje, lovačkom savezu i lovo ovlaštenicima te drugoj zainteresiranoj javnosti. Predstavnici navedenih institucija sudjelovali su na radionici kako bi usvojili nova znanja i vještine s ciljem što bolje zaštite i očuvanja staništa vidre (Lutra lutra), koju nalazimo na obalama rijeke Neretve, u Konavoskom polju dok se na obalama rijeke Omble smatra izumrlom.

Na samoj radionici prezentirani su programi praćenja za vidru, kojima je cilj prikupljanje kvalitetnih podataka o trenutnom postojanju vrste na području Republike Hrvatske i o kvaliteti njihovih staništa, kao i antropogeno uvjetovanih prijetnji za opstanak.

Nakon teorijskog dijela radionice teorijski je objašnjeno terensko istraživanje i prikupljanje podataka jer vremenski uvjeti nisu dozvoljavali odlazak na teren, te ispunjavanje terenskih obrazaca.

Vidra (Lutra lutra) je zvijer iz porodice kuna (Mustelidae). Najveća je europska kuna. Tijelo joj je vitko, izduženo (od 100 do 120 cm) s kratkim nogama. Dostiže težinu od 11 kilograma. Krzno joj je na leđima tamnosmeđe, a na vratu, prsima i trbuhu nešto svjetlije boje. Prilagođena je životu u vodi, uključujući i more. Ima male uši sa zaliskom koji zatvara ulaz u slušnik i plivaće kožice. Jazbinu, s izlazom pod vodom, gradi na mirnim riječnim obalama obraslim gustim raslinjem ili podno starih stabala s golim korijenjem uronjenim u vodi. Aktivna je u sumrak i noću. Hrani se ribama, rakovima, školjkašima, žabama, malim sisavcima i drugim vodenim životinjama. Životni vijek vidre u prirodi je do maksimalno 5 godina. S obzirom da za svog života ženka može imati maksimalno dva legla sa maksimalno 4 mladunca, to je dodatan čimbenik koji pridonosi izumiranju. Vidre žive solitaran život, a mužjaci obitavaju na nekoliko teritorija ženki.

Općenito se smatra rijetkom vrstom.  Prema IUCN statusu je gotovo ugrožena vrsta.

Cilj projekta je razvoj sustava praćenja stanja očuvanosti vrsta i stanišnih tipova od interesa za EU, što će se postići uspostavom Programa praćenja stanja očuvanosti za najmanje 322 vrste i stanišna tipa, jačanjem kapaciteta dionika Sustava praćenja i izvješćivanja te uspostavom komponente Informacijskog sustava zaštite prirode (ISZP) u djelu koji se odnosi na praćenje stanja očuvanosti.