Djelatnici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije sudjelovali su na radnom sastanku “EU Strategija za bioraznolikost do 2030. – kako ispuniti njezine ciljeve”, dana 31. ožujka 2022. godine u Samoboru, u sklopu projekta Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000.

Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.: Vraćanje prirode u naše živote (u daljnjem tekstu: Strategija), jedna je od ključnih inicijativa europskog zelenog plana. Cilj Strategije je osigurati da bioraznolikost Europe bude na putu ka oporavku do 2030. za dobrobit ljudi, planeta, klime i gospodarstva.

Nova Strategija bioraznolikosti usmjerena je na ključne uzroke gubitka bioraznolikosti, poput promjena u korištenju zemljišta i mora, direktnog iskorištavanja vrsta, klimatskih promjena, zagađenja i invazivnih vrsta.

Kvaliteta života ljudi direktno ovisi o stanju okoliša i prirode. Trenutna pandemija COVID-19 to je dodatno istaknula. Oko 70% novih bolesti u ljudskoj populaciji su zoonoze koje su prešle sa divljih životinja na čovjeka kao domaćina. Gubitak i degradacija prirodnih staništa, osobito šumskih ekosustava, promjena u sastavu životnih zajednica, gubitak prirodnih domaćina, povećani kontakt ljudi s divljim životinjama i njihovo nekontrolirano korištenje razlog su povećanja rizika za prelazak patogena s divljih životinja na ljude.

Ambiciozno i žurno djelovanje potrebno je na svim razinama društva, od pojedinca do institucija kako bi se osigurao razvoj i egzistencija u harmoniji s prirodom.

Polovica globalnog bruto društvenog proizvoda, odnosno 40 trilijuna EUR ovisi o prirodi, što ukaziva na činjenicu da gospodarstvo  ovisi o prirodi, suprotno uvriježenom mišljenju da zaštita prirode koči gospodarski razvoj. Primjerice oprašivači (pčele, leptiri, muhe pršilice) su u Europskoj Uniji neophodni za 84% poljoprivrednih vrsta, te ukupno 76% proizvodnje hrane ovisi o oprašivanju kukaca. Globalno oprašivači ne osiguravaju samo sigurnost u hrani, već obavljaju i ekonomske aktivnosti vrijedne 577 milijardi dolara.

Strategija za bioraznolikost sadrži specifične akcije koje je potrebno ostvariti do 2030. godine. S obzirom na to da trenutna mreža zaštićenih područja nije dovoljna kako bi se osiguralo očuvanje bioraznolikosti, Strategija promiče potrebu za proširenjem mreže zaštićenih područja, odnosno potrebu da se zakonski zaštiti najmanje 30 % kopna i 30 % morskog teritorija na razini EU-a i integraciju ekoloških koridora, kao dijela koherentne mreže prirodnih područja. Poseban je naglasak na područjima visoke bioraznolikosti i u skladu s tim potrebno je strogo zaštiti 1/3 mreže zaštićenih područja EU-a, odnosno 10 % kopna i 10 % morskog teritorija, uključujući sve preostale primarne i sekundarne prašume u EU-u. Također, potrebno je učinkovito upravljanje tim područjima putem definicije jasnih ciljeva i mjera očuvanja kao i njihovo praćenje. Za provedbu ove strategije i postizanje ciljeva za očuvanje bioraznolikosti bit će ključna raspodjela obveza i odgovornosti na sve sektore.

Priroda je jednako važna za mentalno i fizičko blagostanje, koliko i za sposobnost društva da se nosi s globalnim promjenama, zdravstvenim prijetnjama i katastrofama. Upravo je pandemija COVID-19 podigla svijest o povezanosti ljudskog zdravlja i ekosustava, opskrbnih lanaca i obrazaca potrošnje. Zaštita i obnova bioraznolikosti i funkcionalni ekosustavi ključni su dio odgovora na globalnu zdravstvenu i ekološku krizu i važan aspekt za osiguranje dugoročnog opstanka i dobrobiti naših društava te za jačanje naše otpornosti i sprječavanje pojave i širenja budućih bolesti.