Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije sudjelovala je u dvodnevnoj akciji čišćenja na otoku Korčuli koja je završila čišćenjem podmorja uvale Banje 28. lipnja 2020. godine. Akcija je održana u suradnji s Udrugom Sunce, Ekološko-ronilačkim klubom Korčula i ronilačkim klubovima Dupin (Korčula) te Draulik (Milna). Akcije poput ove samo su dio aktivnosti koje Javna ustanova kontinuirano provodi u sklopu redovne djelatnosti s namjerom povećanja svijesti za brigu o okolišu i prirodi. Cilj akcije bio je, uz uklanjanje otpada, osvijestiti lokalno stanovništvo o štetnom utjecaju otpada na Jadransko more. U akciji je izronjeno 65 vreća sitnog otpada ukupne težine 470 kg, 20 komada krupnog otpada, 4 automobilske gume, 1 vrša i 1 stolica. Ukupna težina izronjenog morskog otpada iznosila je oko 500 kg.

Većina morskog otpada (oko 80%) zapravo dolazi s kopna. Kopneni izvori otpada su nekontrolirana ili loše upravljana odlagališta otpada naselja i gradova na obali mora ili rijeka, odvodi i kanalizacije, rijeke kojima otpad stiže iz unutrašnjosti, ispiranje kišama, odnosno ispuhivanje s obala za vrijeme oluja i nevremena te turističke aktivnosti. Ostatak otpada je iz takozvanih morskih izvora kao što je otpad koji dospijeva s brodova svih vrsta i namjena, otpad nastao kao posljedica aktivnosti u ribarstvu i marikulturi te otpad s naftnih i plinskih platformi. Kruti otpad može biti raznolikog porijekla, sastava, veličine, trajnosti, a po kategorijama se razvrstava na plastiku, metal, staklo, gume, obrađeno drvo i papir. Sav otpad se dugoročno razgrađuje u morima te eventualno djeluje na morske organizme, predstavlja rizik za ljudsko zdravlje, stvara smetnju aktivnostima na moru i obali te umanjuje kvalitetu morske vode.

Vodeći problem predstavlja najzastupljenija kategorija otpada, plastični otpad. S vremenom se ne razgrađuje već se dijeli u manje fragmente čime nastaju sitne čestice mikroplastike koje morski organizmi mogu zamijeniti za hranu. Osim što time može doći do ozljeda probavnih organa i stradavanja životinja, kemijske tvari sadržane u česticama mikroplastike nakupljaju se kroz hranidbeni lanac te u konačnici mogu doći i do ljudi.

U Republici Hrvatskoj se od 2017. godine provode aktivnosti sustavnog praćenja stanja morskog otpada, pri čemu se koristi metodologija sukladna zahtjevima Okvirne direktive o morskoj strategiji (ODMS) koja obuhvaća praćenje parametara potrebnih za ocjenu stanja deskriptora D10 ODMS (Svojstva  i količine otpadaka u moru ne štete obalnom i morskom okolišu), a to su slijedeći parametri:

– količina i sastav krupnog otpada naplavljenog na obali,

– količina i sastav krupnog otpada na površini mora i na morskom dnu,

– količina, raspodjela i sastav mikroplastike na plažama i na površini mora te

– količina i sastav progutanog morskog otpada (od strane morskih organizama).

Svjetska mora i oceani najveći su ekosustavi na planetu i igraju važnu ulogu u održavanju ravnoteže na razini svih ekosustava, a imaju direktan utjecaj na čovjekov život. Osim što su bitan izvor hrane i prihoda, morski ekosustavi važan su čimbenik ublažavanja prirodnih katastrofa, suzbijanju nametnika i bolesti te pomažu u reguliranju klime. U cijelom svijetu dolazi do smanjenja biološke raznolikosti kao posljedice ljudskog djelovanja i klimatskih promjena. Morski otpad predstavlja rastući pritisak na morske ekosustave u svijetu čime potreba za jasnim sustavima upravljanja otpadom na kopnu postaje sve izraženija.