Povodom Svjetskog dana morskih kornjača, koji se obilježava 16. lipnja, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije u suradnji s Centrom za oporavak morskih kornjača – Aquarium Pula, organizirala je manifestaciju povratka dviju morskih kornjača glavate želve (Caretta caretta) u prirodu u nedjelju 19. lipnja 2022. godine na plaži Vela Pržina u Lumbardi na otoku Korčuli.
Manifestaciji su, uz predstavnike Javne ustanove, prisustvovali župan Nikola Dobroslavić i zamjenik župana Joško Cebalo, predstavnici Akvarija Pula, osnivačica i vlasnica Milena Mičić, nalaznice glavatih želvi Stanka Amadeo i Sunčana Žaknić, lokalno stanovništvo kao i posjetitelji.
Glavni cilj manifestacije povratka morskih kornjača u prirodu je podizanje svijesti javnosti o potrebi većeg i značajnijeg uključivanja u aktivnosti kojima svi zajedno možemo doprinijeti očuvanju i oporavku ugroženog morskog ekosustava i pripadajuće bioraznolikosti s posebnim naglaskom na najugroženije morske organizme.
„Sve aktivnosti koje Javna ustanova obavlja na terenu s ciljem su zaštite i očuvanja prirodnih vrijednosti, ali i edukacije stanovništva i podizanja svijesti o važnosti očuvanja strogo zaštićenih vrsta za ekosustav, u ovom slučaju morski okoliš o kojem prilično ovisimo. Spašavanje želvi dokaz je da je lokalno stanovništvo osviješteno, želim se zahvaliti Stanki i Sunčani, ali i svim nadležnim službama koje su pravovremeno reagirale u akciji spašavanja.”, poručila je Marijana Miljas Đuračić, ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije.
„U Lumbardi su puštene u more dvije oporavljene glavate želve povodom Svjetskog dana morskih kornjača. Hvala nalaznicama koje su ih pronašle, Akvariumu Pula koji ih je izliječio i našoj Javnoj ustanovi za odluku da se vrate u more na otoku Korčuli gdje su pronađene i spašene. Čuvajući floru i faunu čuvamo od propasti čovjeka i cijeli planet.”, izjavio je župan Nikola Dobroslavić.
„Reakcija nalaznica, ali i broj okupljenih na Veloj pržini, dokaz su o svjesnosti otočana o važnosti životinjskih vrsta. Baš zbog toga glavatih želvi danas u Jadranu imamo 25 posto više nego prije 10 godina.”, rekla je Milena Mičić, vlasnica i osnivačica Akvarija Pula.
Glavata želva je široko rasprostranjena u priobalnim područjima tropskih i suptropskih mora Atlantskog, Tihog i Indijskog oceana. Također je uobičajena u morima umjerenih područja i jedina je vrsta koja se u njima i gnijezdi. Najčešća je vrsta Mediteranskog i Jadranskog mora. Najveća gnjezdilišta ove vrste u Mediteranu su na grčkoj, turskoj i ciparskoj obali, a nešto manja na libijskoj, sirijskoj, izraelskoj, egipatskoj i tuniskoj obali. Populacija koja naseljava Jadran dio je populacije koja se razmnožava u Grčkoj. Procijenjeno je da u cijeloj mediteranskoj populaciji ima oko 5 000 spolno zrelih ženki. Glavata želva je svejed, jede i morske cvjetnice i mesojed, a hrani se raznim vrstama morskih životinja: spužvama, meduzama, ježincima, mekušcima, školjkašima, rakovima i ribama. Ima izuzetno jake čeljusti kojima lomi tvrde oklope svoga plijena. S obzirom na to da živi u moru, glavata želva razvila je snažne prednje i stražnje peraje zahvaljujući kojima lakše putuje i održava smjer u kojem se kreće. Prosječna brzina njezinog kretanja iznosi oko pet kilometara na sat. Glavata želva najčešće živi 60-ak godina.
Morske kornjače izložene su ljudskim utjecajima koji svakodnevno prijete njihovom opstanku kao što su otpad u moru, klimatske promjene, protuzakoniti lov, pomorski promet, izljevi nafte, umjetna rasvjeta, neplanirani i nekontrolirani obalni razvoj, te destruktivne ribolovne tehnike. Nazivaju se još i “krovnim vrstama “ što znači da njihovom zaštitom štitimo i njihovo stanište, a samim time i druge vrste koje žive u tom staništu.
Morske kornjače ubrajaju se među najugroženije životinjske vrste, te su strogo zaštićene u Republici Hrvatskoj temeljem Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine broj 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19), odredbama Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine broj 114/13 i 73/16) te brojnim nacionalnim i međunarodnim propisima.
Dvije glavate želve (Caretta caretta), imena Mini Koko i Luka-Amadeo, pronađene su 2021. godine u akvatoriju otoka Korčule u izrazito lošem stanju. Mini Koko nađen je u uvali Javić, pri pronalasku je imao brojne ogrebotine te tešku ozljedu lijevog oka. Primljen je od veterinara Maria Gavranovića iz Splita koji ga je pregledao i uputio na liječenje i oporavak u Centar za oporavak morskih kornjača- Aquarium Pula. Nakon primitka vrlo zahtjevne terapije, koja je uključivala primjenu antibiotika i infuzije, Mini Koko je ipak povratio snagu.
Luka-Amadeo pronađen je u uvali Banja te je spolno zreli mužjak koji je pronađen s velikom ozljedom glave i poremećajem plovnosti (nađen je kako pluta na površini mora). Nakon dvadesetak dana intenzivne terapije, počeo se samostalno hraniti.
Za praćenje stanja ozlijeđenih i uginulih strogo zaštićenih morskih kralješnjaka, nacionalno nadležno tijelo uspostavilo je Protokol za dojavu i djelovanje u slučaju pronalaska uginulih, bolesnih ili ozlijeđenih strogo zaštićenih morskih životinja (morski sisavci, morske kornjače ihrskavične ribe) u čijem radu sudjeluje, osim ovlaštenih veterinarskih ambulanti, Veterinarskog fakulteta, Hrvatskog veterinarskog instituta, Aquariuma Pula i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije. Osnovni broj kojem se mogu obratiti svi koji naiđu na ozlijeđenu ili uginulu kornjaču je 112, jedinstveni europski broj za hitne slučajeve.
Ovim putem zahvaljujemo svim nadležnim instititucijama koje su, uz nalaznice, pravovremeno reagirali kako bi se jedinke glavatih želvi adekvatno zbrinule i dobile svu potrebnu pomoć – nalaznice Stanka Amadeo i Sunčana Žaknić, Akvarij Pula, pomorski linijski prijevoz Jadrolinija i ostalim službama koje su dokaz kako zajedničkim naporima doprinosimo očuvanju i zaštiti strogo zaštićenih vrsta ali i pripadajuće bioraznolikosti Dubrovačko-neretvanske županije.
Međutim uključivanjem lokalnog stanovništva u aktivnosti koje provodi Javna ustanova žele se potaknuti pozitivne promjene na Jadranu kako bi se ponovno uspostavila ravnoteža između ljudi i morskog svijeta s ciljem kreiranja puta prema održivoj budućnosti. U aktivnostima koje provodi Javna ustanova, iznimno je važna podrška lokalnog stanovništa, bez čije podrške i aktivnog uključivanja zaštita prirode na jedan način i nema smisla, važno je zajednički djelovati kako bi očuvali sve prirodne vrijednosti koje su nama dane na upravljanje za buduće generacije.